Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

OTIŠAO BALKANSKI SALVADOR DALI

Na profilu na „Fejsbuku“ stavio je svoju sliku koju je doradio u sebi svostvenom stilu

U Parizu juče preminuo slikar Miodrag Dado Đurić

Jedan od najpoznatijih crnogorskih slikara Miodrag Dado Đurić preminuo je juče u Parizu nakon duge i teške bolesti. Čovek koga su poredili sa Markom Šagalom i Salvadorom Dalijem stvarao je Francuskoj, u svom ateljeu u selu nedaleko od Pariza, a put ka vrhu evropskog slikarstva počeo je sa Cetinja i iz Herceg Novog, gde je 1952. godine završio umetničku školu.

Prvi put izlagao je u Rijeci sa francuskim slikarima 1958. godine, a pre desetak godina ugledni istoričar umetnosti Alan Boske o njegovom delu objavio je monografiju „Dado, univerzum bez odmora“. Pored ulja i crteža, radio je grafike, kolaž, instalacije…

Mnogi savremenici i svetski mediji opisivali su ovog sjajnog umetnika kao svojeglavog i slobodomislećeg intelektualca. O ratu u kojem se raspala SFRJ Đurić je za NIN pre nekoliko godina govorio:

– Radi se o jednoj civilizaciji koja je bila potpuno ugušena i sa Istoka i sa Zapada: to je Vizantija. Nas su tamanili još od krstaških ratova, s druge strane Turci, Katarina Velika, pre toga Rimljani. Balkan je uvek bio gušen između nekih spoljnjih pritisaka. Vizantija ne postoji u Ujedinjenim nacijama, ali postoji u senzibilitetu, u mentalitetu, u načinu života. Zapad nikad nije volio Vizantiju. Ona je uvek bila ismejavana, čak postoji izraz na francuskom „vizantijske svađe“, što znači beznačajne svađe. Rat u bivšoj Jugoslaviji, kako je sada zovu, bio je „vizantijski rat“, samo ovoga puta krvavi rat koji je mnoge naveo da prodaju svoje gelere.

Uvek originalan, Đurić je i na sebi svojstven način komentarisao svoj boravak u Francuskoj…

– Za mene je francusko slikarstvo najveće slikarstvo, zato što živim u Francuskoj. Da živim u Nemačkoj verovatno bih to rekao za nemačko slikarstvo.

Nedavno, za izložbu kojom je beogradska galerija „Haos“ obeležila 15 godina postojanja, Dado Đurić je ustupio svoje skicen-blokove i seriju „Trente têtes couronnés“ (Trideset krunisanih glava). Radi se o njegovim crtačkim intervencijama bojom na štampanim portretima slavnih naučnika, vladalaca, mislilaca…

– Verovala sam da će Dado izaći na kraj sa tri operacije, ali nije uspeo. Izgubili smo najznačajnijeg likovnog stvaraoca sa ovih prostora, koji je bio jedan od najvažnijih umetnike epohe. Njegov opus bi bio cenjeniji u svetskim okvirima da Dado u svako vreme i na svakom mestu nije isticao svoju upečatljivu svojeglavost i nezavisne i slobodne stavove o svemu što ga okružije – rekla je juče za „Blic“ Borka Božović, istoričarka umetnosti i vlasnica galerije „Haos“.

Ona dodaje da je imala sreće da prošlog maja sedam sati razgovara sa Dadom Đurićem za vreme priprema njegove izložbe u galeriji „Haos“.

– Činilo mi se da je Dado tada predosećao da neće biti puno prilika da izlaže u Beogradu jer mu je jako stalo da se izložba dobro pripremi. Razgovarali smo o umetnosti, ali i o istoriji, politici, tehnologiji… Drago mi je da je izložbu Đurićevih radova videlo preko trideset hiljada ljudi – seća se Borka Božović.

Biografija majstora figurativne umetnosti

– Crnogorski slikar savremene umetnosti 20. veka jedan je od najistaknutijih predstavnika današnje figurativne umetnosti.

– Školovao se u Herceg Novom, a Akademiju likovnih umetnosti završio je u Beogradu 1956.

– Od 1956. živeo je u Francuskoj, u selu Šamon an Veksan blizu Pariza.

– Boravio je kratko u Njujorku, a potom u Centralnoj Africi.

– Pored crteža i uljanih slika, radio je i grafike, a od 1978. do 1980. godine radio je i kolaže i asamblaže.

– Njegova dela se nalaze u mnogim muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama.

– Posle Marka Šagala i Salvador Dalija, Dado Đurić je jedan od umetnika koji su najviše uticali na pojam nadrealizma u slikarstvu.

– Pre više od jedne decenije ugledni istoričar umetnosti Alan Boske o njegovom delu objavio je monografiju „Dado, univerzum bez odmora“.

– Svoje slike je prodavao po cenama koje se kreću od 1.000 do 40.000-50.000 evra.

Izvor: Blic Online Aleksandar Nikolić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *