Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

Vek srpske umetnosti u Beogradu

Remek-dela iz zbirki Narodnog muzeja u Beogradu, nastala u periodu od 1850. do 1950. godine, biće izložena u Galeriji SANU

 Nadežda Petrović: „Kosovski božuri”Izložba remek-dela poznatih slikara, koja se čuvaju u zbirkama Narodnog muzeja u Beogradu, biće predstavljena pod nazivom „Vek srpske umetnosti – slikarstvo u Srbiji 1850–1950” od 7. septembra do 18. oktobra u Galeriji SANU u Beogradu. Biće to jedinstvena prilika da žitelji prestonice vide vredna umetnička dela, ukupno 130 – sto slika i trideset crteža i grafika iz stalne postavke – posle šest godina pauze, koliko ne funkcioniše prostor Narodnog muzeja, zbog najavljene rekonstrukcije.

Ta jedinstvena prilika omogućiće i da, između ostalog, učenici koji su slike slavnih domaćih slikara viđali samo u udžbenicima mogu sada da ih vide i uživo.

„Vek srpske umetnosti” biće praznik za oči široke publike koja će moći da pogleda, između ostalih, dela Katarine Ivanović, Konstantina Danila, Đure Jakšića, Đorđa Krstića, Steve Todorovića, Uroša Predića, Paje Jovanovića. Iz mlađe generacije predstaviće se: Nadežda Petrović, Ivan Radović, Jovan Bijelić, Petar Dobrović, Sava Šumanović, Mihailo S. Petrov, a potom i oni koji su pionirski obeležili godine ranog posleratnog modernizma, među kojima su bili Milan Konjović, Petar Lubarda, Ljubica Sokić, Milo Milunović…

Mnoga dela iz ove kolekcije su, baš povodom gostovanja u Rumuniji, prošla poseban konzervatorski postupak i zasijala novim sjajem poput slika Nadežde Petrović „Dereglije na Savi”, Marka Murata „Dah dubrovačkog proleća” i portreta Konstantina Danila …

Nikola Kusovac, penzionisani dugogodišnji viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu, i bez premca u proceni vrednosti umetničkih dela, o izložbi koja nas očekuje za „Politiku” kaže:

– Moje kolege kustosi Ljubica Miljković, Petar Petrović i Gordana Stanišić su kao autori ove postavke napravili dobar posao i odličan izbor, dali su esenciju srpske duhovnosti kroz slikarstvo, skulpturu, crtež, sa kojom možemo da odemo u svet, a da se ne zacrvenimo. Rumun Nikoale Grigoresku ili Mađar Mihalj Munkači nisu odmakli od našeg Đorđa Krstića. Dela Leona Koena bi mogla da budu izložena u svakoj svetskoj galeriji. Utoliko mi je više žao što je danas Narodni muzej zatvoren, a ova izložba je prilika da se zakuka zbog toga.

– Smatram da je rekonstrukcija muzeja mogla da se radi u etapama, deo po deo, a Narodni muzej nije smeo da se zatvori. U toj ustanovi proveo sam četiri decenije, imam veliko iskustvo, ali me niko ništa nije pitao kad se govorilo o rekonstrukciji.

Kusovac kaže da slike iz ovog perioda, od 1850. do 1950. ne samo što poznaje već je četrdeset godina živeo sa njima, a na pitanje šta bi izdvojio, odmah dodaje da su to svakako ostvarenja Katarine Ivanović i Konstantina Danila, potom sledi „trolist” Đorđe Krstić, Paja Jovanović i Uroš Predić, zatim Nadežda Petrović, Bogdan Popović, Sava Šumanović itd.

– Imamo šta da ponudimo svetu, a ova dela govore o tome da su uslovi u kojima su umetnici radili bili rđavi, ali da je stvaralački nivo bio visok i izuzetan – kaže za kraj Kusovac.

Sava Šumanović: „Pastirica”Inače, stogodišnja epoha (1850–1950) naše umetnosti počinje delima iz Zbirke srpskog slikarstva 18. i 19. veka, radovima umetnika koji su pod uticajem bečke, a potom i minhenske akademije sledili bidermajer, a potom romantizam, klasicizam i realizam krajem 19. i početkom 20. veka.

Kroz najveći broj dela koja će biti prezentovana ovom prilikom, a koja se čuvaju u Zbirci jugoslovenskog slikarstva 20. veka, biće predstavljeni svi oni umetnici koji su svojim angažovanjem u aktuelnim evropskim umetničkim tokovima, zasnovanim na iskustvima različitih pravaca – od impresionizma, ekspresionizma i kubizma, preko secesije i simbolizma, međuratne avangarde i socijalne umetnosti, sve do posleratnog intimizma i radikalnih modernističkih stremljenja ranih pedesetih – na autentičan način doprineli formiranju aktuelnog, univerzalnog umetničkog jezika.

Slikarski segment postavke je proširen crtežima i grafikama iz Kabineta grafike Narodnog muzeja u Beogradu, koji će u formi skica ili samostalnog dela pratiti najznačajnije umetničke pojave i stilove u rasponu od jednog veka

Narodni muzej u Beogradu i dalje insistira na dinamičkoj izlagačkoj aktivnosti: u proteklom periodu priredio je 25 izložbi u Beogradu i Srbiji i dve u inostranstvu. Značajnu ulogu na predstavljanju našeg slikarstva u Rumuniji odigrala je diplomatija u najboljem smislu te reči, zahvaljujući tadašnjem ambasadoru Srbije u Rumuniji Dušanu Crnogorčeviću.

———————————–

Manji broj dela

Sa autorima izložbe, kustosima Ljubicom Miljković, Petrom Petrovićem i Gordanom Stanišić, nismo mogli detaljno da razgovaramo; naime, Tatjana Cvjetićanin, direktorka Narodnog muzeja, ljubazno je zamolila i kustose i potpisnika ovih redova da sva pitanja i razgovori sačekaju konferenciju za novinare.

Tako nismo, za sada, uspeli da saznamo šta je drugačije u ovoj postavci od one koja je, pod istim nazivom, gostovala veoma uspešno prošlog proleća u Nacionalnom umetničkom muzeju Rumunije, u Bukureštu, i koja je sadržala 150 dela 50 autora. Mi ćemo, u ovom slučaju, videti 130 dela 50 autora, jer je zbog manjeg prostora Galerije SANU, dvadeset slika izostavljeno. Ali, još ne znamo o kojim delima i umetnicima je reč.

Biljana Lijeskić – Politika

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *