KNJIGA GODINE Finalist R. Matasović
Ranko Matasović nominiran je za lingvističku knjigu „Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika“
Foto: Miško Lišanin
Ranko Matasović, u svijetu najugledniji hrvatski lingvist srednje generacije, u završnici je nagrade Hrvatska knjiga godine (utemeljitelj Hrvatska poštanska banka, partneri Večernji list, Matica hrvatska i HRT) s „Poredbenopovijesnom gramatikom hrvatskoga jezika“.
Za hrvatski pišete da je jezik „dvostrukog identiteta“. Što to znači?
– Izraz „hrvatski jezik“ može se odnositi na hrvatski standardni jezik, zasnovan na novoštokavskoj dijalekatskoj osnovici, ali i na jezik kojim govore Hrvati, što uz razne štokavske dijalekte uključuje i čakavski i kajkavski.
Pruža li poredbenopovijesni uvid u razvoj hrvatskoga jezika dokaza za nerijetke tvrdnje o iranskome podrijetlu Hrvata?
– U hrvatskom jeziku malo je tragova dodira s iranskim jezicima kojih ne bi bilo i u drugim slavenskim jezicima. Hrvatski je slavenski jezik, no iz toga ne slijedi da je u etnogenezi Hrvata jedini bitan činilac bio njihov slavenski jezik. Samo ime Hrvata sigurno nije slavensko, a moglo bi biti iransko.
Koji su jezični dodiri ostavili najviše traga u hrvatskom u prošlosti, a koji su sad najizrazitiji?
– Hrvati su od ranog srednjeg vijeka i mediteranski narod, pa u hrvatskom ima mnogo više vulgarnolatinskih i ranih romanskih posuđenica nego u drugim slavenskim jezicima. One su i kulturnopovijesno zanimljive. Važnu su ulogu u oblikovanju hrvatskoga rječnika odigrali i crkvenoslavenski, turski i njemački jezik, a u novije vrijeme znatan je utjecaj engleskoga, kao i na druge europske jezike. Za razliku od rječnika, gramatički je sustav hrvatskoga, kako se pokazuje u knjizi, u znatno manjoj mjeri zahvaćen utjecajem drugih jezika.
Koliko jezika govorite? S koliko prevodite?
– Dobro govorim razmjerno malo jezika, no mogu se sporazumjeti i čitati na 20-ak jezika. Prevodio sam s engleskoga, francuskoga, ruskoga, njemačkoga, talijanskog, latinskoga, grčkoga, litavskoga, staroirskog, novoirskog, velškog, hetitskog i kabardinskog jezika.
Izvor: Vecernji hr (M. J.)