SKANDALOZNA NAGRADA

Nebojša Đorđević    Knjige, Kultura, Vesti

Dobitnica ovogodišnje čileanske Nacionalne nagrade za književnost poznata spisateljica Isabel Aljende i nećaka ubijenog čileanskog predsednika Salvadora Aljendea uzburkala je duhove u svojoj zemlji. Naime, mnogo je onih koji misle da je nagrada došla u pogrešne ruke, da je žiri radio pod dosad nezapamćenim pritiskom i da je reč o političkoj priči, odnosno ispravljanju istorijske nepravde nanete porodici Aljende. Podsetimo, nakon ubistva Isabelinog rođaka, tadašnjeg predsednika Salvadora Aljendea, Čile je zapao u dugogodišnju diktaturu generala Augusta Pinočea.

Reakcije na to što je dobila državnu nagradu za književnost su podeljene. Horhe Edvards, čileanski književnik i dobitnik najznačajnije nagrade za hispansku književnost „Servantes”, kaže da je ova spisateljica poznata širom sveta i da poseduje neverovatan dar za pripovedanje što je u Čileu često ostajalo neprimećeno. „Razumljivo je što je dobila nagradu”, kaže on.

Hose Migel Vargas koji je ovo priznanje dobio 2006. godine bio je mnogo suzdržaniji: „Ako nagradu posmatramo sa isključivo književnog stanovišta, a tako bi moralo biti, niko je ne spori. Umeće pripovedanja Isabel je dokazala: Sa malo reči ona ume upečatljivo da opiše likove, ali to za ovakvo priznanje nije dovoljno”, ukazuje Vargas.

Armando Uribe, dobitnik državne nagrade 2004, dajući izjavu za ugledni prestonički dnevnik „Merkurio” bio je najprecizniji u osudi Aljendeove: „Dodeljivanje ove nagrade postalo je skandalozno. Pritisak na žiri bio je toliko očigledan. Slala su se pisma, pozivalo se telefonom, potpisivale su se peticije. Pritiskali su svi: bivši predsednici, poslanici, senatori, samo da gospođa Aljende dobije nagradu. Tako nešto se u istoriji Čilea nikada nije dogodilo. Zbog ovoga što se sada dešava, sramota me je što sam svojevremeno dobio ovo priznanje.”

Stupci dva vodeća politička dnevnika, levičarske „Tersere” i desničarskog „Merkurija” puni su reakcija. Koliko je sve što ima veze sa porodicom Aljende u Čileu „delikatno” govori vest koju prenosi jučerašnja „Tersera” da je policija u subotu bila primorana da u Seronaviji suzavcem razjuri osamdeset manifestanata koji su se okupili da obeleže četrdesetu godišnjicu pobede Salvadora Aljendea na predsedničkim izborima. U intervjuu objavljenom u jučerašnjem „Merkuriju” oglasila se i Isabel Aljende koja je ovde između ostalog rekla: „Ne može se neko potceniti zato što je uspešan. Mnogo mi znači što mi je ovo priznanje dodeljeno u mojoj zemlji. Ali, nagradu su mi doneli verni čitaoci.”

Nacionalna nagrada za književnost dodeljuje se za dan državnosti u Čileu, a stvar ovaj put dobija na težini budući da ova zemlja proslavlja ovaj praznik dvestoti put.

Izvor: Danas Vladimir Matković

“MEŠA” MIRJANI ĐURĐEVIĆ

Nebojša Đorđević    Knjige, Kultura, Vesti

Najbolji roman u 2009. godini

Photo: radiosarajevo.ba

Nagrada “Meša Selimović” uručena je Mirjani Đurđević iz Beograda za roman “Kaja, Beograd i dobri Amerikanac”, na završnoj svečanosti 10. književnih susreta “Cum grano salis” u Tuzli.

Književni susreti su održani u znaku obeležavanja 100 godišnice rođenja velikog pisca iz BiH po kom je ta prestižna nagrada dobila ime. Prema odluci žirija, saopštenoj u subotu uveče, roman Mirjane Đurđević najbolji je roman objavljen u 2009. godini na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Žiri koji je radio u sastavu: Miljenko Jergović, Angela Rićter, Steven Tontić, Zdenko Lešić i Alma Denić Grabić, birao je od 15 predloženih romana selektora iz te četiri zemlje. Načelnik opštne Tuzla Jasmin Imamović uručio je nagradu Mirjani Đurđević, koja je tom prilikom rekla da je uzbuđena, presrećna i iznenađena, s obzirom da se preostala četiri nominovana romana bave daleko ozbiljnijim temama nego što se bavi njen roman.

“To znači da nam je svima malo bolje” prokomentarisala je dobitnica, a prenosi portal RadioSarajevo.ba.

Kao predsednik žirija, Miljenko Jergović je rekao kako smisao nominacija nije da se “kao u Hollywoodu glumci slikaju pred dodelu nagrade, već da se čitatelji upute u romane. Nominacija je preporuka čitateljima da čitaju ove knjige”. Jergović je naglasio da je odluka o najboljem romanu donešena jednoglasno.

Kako se navodi u saopštenju žirija, ovaj roman je “živopisna slika jednog vremena oplemenjena vedrinom pripovedanja”, u kome pripovedačica “s ironijom i humorom priča o jednom veselom svetu, koji nije svestan kataklizme koja se sprema sa jačanjem nacizma u Nemačkoj”.

“To je atmosfera Beograda pred Drugi svetski rat, s pričom koja se vrti uglavnom oko male kalmičke populacije koja se naselila u Beogradu zajedno sa Rusima izbeglim pred oktobarskom revolucijom. Roman Mirjane Đurđević predstavlja značajan doprinos savremenoj romanesknoj književnosti ovog podneblja”, kaže se u saoštenju žirija.

U uži izbor za nagradu “Meša Selimović” ovogodišnjih 10. Međunarodnih susreta “Cum grano salis” bili su romani “Pjesme divljih ptica” Enesa Karića (BiH), “Sedam strahova” Selvedina Avdića (BiH i Srbija), “Kaja, Beograd i dobri Amerikanac” Mirjane Đurđević (Srbija), “Tri slike pobede” Zvonka Karanovića (Srbija) i “Unterstadt” hrvatske autorke Ivane Šojat Kuči.

Mirjana Đurđević je rođena je 1956. u Beogradu, gde je diplomirala na Građevinskom fakultetu i dugo godina radila u urbanizmu. Radi kao profesorica na Visokoj građevinsko-geodetskoj školi i kao spisateljica. Osim stručnih tekstova, objavila je i: Čas anatomije na građevinskom fakultetu (2001); Treći sektor ili žena sama u tranziciji (2001, 2006, 2009); Ubistvo u Akademiji nauka (2002, 2007); Parking svetog Savatija (2003, 2008); Deda Rankove riblje teorije (2004); Aždajin osmeh (2004); Jacuzzi u liftu (2005); Prvi, drugi, treći čovek (2006, 2008); Čuvari svetinje (2007, 2008), Čim preživim ovaj roman (2008, 2009), te nagrađena - Kaja, Beograd i dobri Amerikanac (2009).

Izvor: e-novine

BOŽANSTVENI SVETOVI SALVADORA DALIJA

Nebojša Đorđević    Kultura, Slikarstvo

Biblia-sacra.jpg

Dela Salvadora Dali, španskog slikara koji je veći deo života proveo u Francuskoj, a svet zadužio originalnim pristupom slikarstvu poznatom kao nederalizam, predstavaljaju se u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu.

Izložba “Salvador Dali: Božanstveni svetovi”, na kojoj je predstavljeno više od 200 ilustracija tog španskog slikara, biće otvorena večeres u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu.

Na izložbi koja će trajati do 14. novembra prvi put u Srbiji biće predstvavljeno više od 200 grafičkih listova iz dva najobimnija Dalijeva opusa “Biblija Sakra” i “Božanstvena komedija”, najavljeno je iz Muzeja istorije Jugoslavije.

Biće izložene i dve potpune dekompozicije drvoreza “Božanstvene komedije” (70 grafičkih listova), šest originalnih knjiga “Božanstvene komedije”, kao i markice italijanske vlade posvećene 700. godišnjici rođenja tvorca tog dela Dantea Aligijerija.

Dalijeve ilustracije za Bibliju čini 105 litografija, urađenih po gvaš originalima. Bibliju je 1969. godine objavila izdavačka kuća “Rižoli” u Milanu.

“Biblija Sakra” se smatra najobimnijim objavljenim Dalijevim delom. Autor ga je stvarao između 1963. i 1969. Naručilac je bio Dalijev prijatelj i pokrovitelj Đuzepe Alberto, koji je sebi postavio zadatak da umetnika vrati veri u Boga.

Pucao bojom na sliku

Dali je u izradi ilustracija koristio i posebnu tehniku - buletizam, svoj sopstveni izum. Arkebuzu (vrstu starinskog pištolja) punio je kapsulama s bojom i ispaljivao ih na prazan papir. Spontane fleke koje je tako dobio uključio je u ilustracije.

Bilia-sacra-2.jpg

Kada ga je italijanska vlada na 700. godišnjicu Danteovog rođenja angažovala da ilustruje posebno izdanje “Božanstvene komedije”, Dali je izjavio da to delo oslikava njegov lični duhovni razvoj.

Kasnije je, međutim, rekao da “Božanstvenu komediju” nikada nije čitao.

Dali je za “Božanstvenu komediju” napravio 101 akvarel. Italijanski Državni poligrafički institut objavio je prvobitno knjigu sa sedam reprodukcija akvarela u punoj veličini.

Komunistička partija Italije protestvovala je, međutim, protiv “rasipanja novca”, a nacionalisti su se bunili što Danteovo delo ilustruje Španac.

Na kraju je vlada izdala samo seriju suvenirskih poštanskih marki koje će moći da se vide na izložbi.

Projekat je 1959. godine preuzela i finansirala francuska izdavačka kuća Editions d’Art Les Heures Claires.

Delo su izvodila dva visoko kvalifikovana gravira za posebne vrste drvoreza - ksilografiju. Delo je pod umetnikovim nadzorom rađeno od 1959. do 1963. godine, a objavljeno je u Parizu u šest knjiga.

Na izložbi u Beogradu moći će da se vide grafički listovi iz francuskog izdanja.

Ovako obimna izložba Dalijevih radova pre Beograda, bila je postavljena samo u Sloveniji, na Bledu i u Mariboru, kao i u Njujorku.

Cena individualne ulaznice za izložbu je 450 dinara, dok ulaznice za đake i studente (uz važeće školske legitimacije), za penzionere idecu mlađu od 10 godina, kao i za grupe od više od 10 ljudi koštaju 300 dinara.

Izvor: B 92

POČINJE FILMSKI FESTIVAL U VENECIJI

Nebojša Đorđević    Film, Vesti

Na ovogodišnjem filmskom festivalu u Veneciji, koji počinje 1. septembra, za glavnu nagradu - Zlatnog lava - nadmetaće se 24 ostvarenja.

Festival, koji će trajati do 11. septembra, otvoriće američki film “Crni labud” Darena Aronofskog, a zatvoriti Šekspirova “Bura” u režiji Džuli Tejmor.

Posetioci 67. Mostre imaće priliku da vide ostvarenja iz 12 zemalja - šest iz SAD, četiri iz Italije, tri iz Francuske, dva iz Japana i po jedan iz Rusije, Španije, Čilea, Kanade, Grčke, Kine, Nemačke i Poljske.

Žirijem, koji će podeliti nagrade, predsedavaće američki reditelj Kventin Tarantino.

Ove godine će specijalna nagrada za životno delo biti uručena poznatom reditelju akcionih filmova Džonu Vuu.

Na listi ostvarenja koja će se takmičiti u zvaničnoj selekciji su 23 naslova i jedan film iznenađenja, koji će, tradicionalno, biti objavljen tokom festivala, odnosno 6. septembra.

Pored “Crnog labuda” u konkurenciji su i:

“La pecora nera” (Crna ovca) Askanija Čelestinija (Italija)
“Somewhere” (Negde) Sofije Kopole (SAD)
“Happy few” (Malobrojni srećnici) Antonija Kordijea (Francuska)
“La solitudine dei numeri primi” (Usamljenost prostih brojeva) Saverija Konstance (Italija)
“Ovsjanki” (Tihe duše) Alekseja Fedorčenka (Rusija)
“Promises written in water” (Obećanja ispisana u vodi) Vinsenta Gala (SAD)
“Road to nowhere” (Put koji ne vodi nikud) Montija Helmana (SAD)
“Balada triste de trompeta” (Tužna balada truba) Aleksa de la Iglesia (Španija)
“Venus Noire” (Crna Venera) Abdelatifa Kešiša (Francuska)
“Post Morterm” Pabla Larena (Čile)
“Barney’s version” (Barnijeva verzija) Ričarda Luisa (Kanada)
“Noi credevamo” (Verovali smo) Marija Montonea (Italija)
“La passione” (Strast) Karla Macakuratija (Italija)
“13 assassins (13 ubica) Miikea Takašija (Japan)
“Potice” (Ukras) Fransoa Ozona (Francuska)
“Meek’s cutoff” (Mikova prečica) Keli Rajhard (SAD)
“Miral” Džuliana Šnabela (SAD)
“Noruwei no mori” (Norveško drvo) Trana Ana Hunga (Japan)
“Attenberg Atine” Zangari (Grčka)
“Detective Dee and the mystery of Phantom Flame” (Detektiv Di i tajna vatrene utvare) Cuija Harka (Kina)
“Drei” (Tri) Toma Tikvera (Nemačka)
“Essential killing” (Bazično ubistvo) Jeržija Skolimovskog (Poljska).

Izvor:B 92

VUKOV SABOR U ZNAKU ISTORIJE

Aleksandra Radovanović    Kultura, Vesti

Najstarija tradicionalna manifestacija u kulturi srpskog naroda, Vukov sabor, posvećena Vuku Karadžiću, biće održana u septembru u Jadru, a predstavljaće svojevrstan doprinos obeležavanju događaja i ličnosti naše istorije i kulture.

Direktorka Centra za kulturu ”Vuk Karadžić” u Loznici, koji organizuje i ovogodišnji, 76. Vukov sabor, Dajana Đedović rekla je da će sedmodnevni programi da se odvijaju, od 13. do 19. septembra u Loznici, Tršiću i u Beogradu.

Prema njenim rečima, značajno obeležje manifestacije predstavljaće izložba i pozorišna predstava o Boju na Loznici, povodom 200 godina od slavne bitke iz Prvog srpskog ustanka, što je prvi put da se na taj način deo progama vezuje za Vukov zavičaj.

Važne odlike programa predstavljaju izložba i pozorišna predstava posvećene obeležavanju 100 godina od rođenja književnika Meše Selimovića, dok će povodom Godine knjige i jezika biti održan naučni skup ”Pisci tvorci jezika” ukazala je Đedović.

Ona je najavila da će Sabor da otvori direktorka Drame Narodnog pozorišta iz Beograda Ivana Dimić i da potom, mahom u Loznici, svakodnevno slede kulturno-umetnički programi, izložbe, koncerti, književni susreti, a završna svečanost biće priredjena pod nebom Tršića.

Posle pozdravne reči koju će da uputi gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović, saborsku besedu će održati republički ministar kulture Nebojša Bradić, a potom će, po tekstu i u režiji Ljubivoja Tadića, Pozorište ”Ogledalo” iz Beograda premijerno izvesti predstavu ”Boj na Loznici” rekla je Đedović.

Prethodno će u dolini rečice Žeravije na jarbol da bude podignuta zastava Vukovog sabora, a potom uslediti Himna Vuku Stevana Mokranjca, dok će popodne kulturno-umetnička društva ”Karadzić” iz Loznice i amateri iz Pančeva i Kikinde da prirede Saborsko poselo.

Pod pokroviteljstvom Ministrstva kulture Srbije, Vukov sabor organizuju Grad Loznica i Centar za kulturu “Vuk Karadzić” uz podršku pojedinih darodavaca, prijetelja te manifestacije navela je Đedović.

Izvor: B 92