Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

ROMAN O AJNŠTAJNU „NEBESKI BIK“

ROMAN O ALBERTU AJNAŠTAJNU

Prof. dr Vladimir M. Ristić je vanredni profesor matematičke fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu, ali to ga nije sprečilo da napiše roman o Albertu Ajnaštajnu „Nebeski bik“, koji je danas predstavio njegov izdavač Grafički atelje Dereta.

Ristić (56) od mladosti se bavi književnošću i nikada nije prekidao sa pisanjem, pa ima nekoliko desetina kraćih proznih tekstova (književni prikazi, priče) objavljene u srpskoj književnoj periodici.

Publikovao je dve knjige: „Teodikeja“ zbirku pripovetki i roman „Pulsiranje senki“ koji je dobio nagradu “ Dostojevski“ i našao se u užem izboru za nagradu „Miloš Crnjanski“.

Književni kriitčar koji je bio urednik romana „Nebski bik“ Petar Arbutina je primetio da je u srpskoj književnosti retka tema život nekog naučnika, iako su svetskoj literaturi veliki umovi veoma često predmet romanopisaca.

U ovom slučaju, Ristić je odabrao Alberta Ajnštajna, ali ne da bi detaljno pisao o njegovom životu i radu u formi klasične biografije, već da bi ga „prikazao iz aspekta njegovih ideja“, objasnio je Arbutina.

Pisac se kreće kroz vreme, ali ne hronološki, jer se vraća u prošlost, okreće budućnosti samo da bi pratio kako se razvijala Ajnštajnova ideja o fisiji atomskog jezgra i kuda su ga istraživanja odvela (atomska bomba i njene posledice).

Konstatujući da je Ristić na nov način osvetlio Ajnštajnov život, uključujući njegovu ljubav sa MileVom, Arbutina je kazao da je „Ristić uspeo da napiše roman koji je parabola etici u naučnom radu, o vremenu kada se naučna i etička slika sveta menjala, krećući ka istraživanju atmoskog jezgra“.

Arbutina je skrenuo pažnju budućim čitaocima na jednu piščevu formalnu inovaciju.

Reč je o tome da je na samom početku objasnio šta znače neke skraćenice koje se javljaju u tekstu (S-strofa, A-antistofa, P-parabaza, E-eksoda), jer to su elementi „pozajmljeni“ iz antičkih tragedija, gde čine deo iskaza hora, a on ih je primenio da bi označio svoje komentare opisanih dogadjaja.

Artbutina je izrazio nadu da će Ristićev roman podstaći druge autore da se počnu baviti pisanjem romansiranih biografija naših velikana, kao što je Vladimir Pištalo napisao roman o Nikoli Tesli, koji je postao literarni hit i doneo piscu NIN-ovu nagradu.

Izvor: S-media/Tanjug

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *