Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

ODBRANA „PROSVETE“

Juče su apel za očuvanje ove izdavačke kuće potpisali mnogi srpski pisci

Građani potpisuju apel za spas „Prosvete“ Foto B. Pedović

Pisci i čitaoci, poštovaoci knjige, okupili su se juče u velikom broju ispred knjižare „Geca Kon“, u Knez Mihailovoj broj 12, u Beogradu, da svojim potpisima podrže očuvanje ove institucije kulture u procesu tenderske prodaje i privatizacije, kao i održanje knjižare „Geca Kon“. Na ovaj način, juče je „Prosvetin“ sindikat „Nezavisnost“ obeležio 103 godine od osnivanja ove knjižare.

Apel su između ostalih potpisali Dragoslav Mihailović, Milan Komnenić, Dobrica Erić, Žarko Trebješanin, Radomir Smiljanić, Ivana Hadži Popović, Ivana Kuzmanović, Ljubica Arsić, Milovan Vitezović, Zoran Božović, Vladimir Jovićević Jov, a svoju podršku sindikatu „Nezavisnost“ IP „Prosveta“ dao je i Branislav Čanak, predsednik Ujedinjenog granskog sindikata „Nezavisnost“.

Veliki broj Beograđana potpisao je apel, sa zahtevom da se stavi trajna zabrana na promenu namene knjižare „Geca Kon“, kao spomenika srpske kulture. Zahteva se i to da Agencija za privatizaciju obezbedi da budući kupac nastavi i proširi „Prosvetinu“ izdavačku delatnost, objavljujući biblioteke koje su pokrenuli Geca Kon i IP „Prosveta“, kao i da najmanje trećinu budućih izdanja čine domaći pisci. Apel se sastoji i od molbe da na tenderu mogu da učestvuju samo izdavačke kuće koje imaju više izdanja od „Prosvete“, koju kupuju, kao i to da se na tenderu ne dozvoli učešće konzorcijumima, mogućem paravanu za nekog od tajkuna, kome je stalo samo do „Prosvetinog“ poslovnog prostora.

– Treba sačuvati „Prosvetu“, kao vrhunsko ime naše kulture. Pre svega želim da se „Prosveta“ odbrani od Zakona o privatizaciji. Najviše protiv nje radi taj zakon, ali i sami ljudi koji rade u „Prosveti“, zbog toga što godinama ne mogu da se dogovore – rekao je Dragoslav Mihailović.

Milovan Vitezović primetio je duhovito da je negde pročitao kako u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu ima više knjižara nego u celoj Hrvatskoj, pa sada neko hoće da napravi ravnotežu.

– Svi ćemo mi potpisati ovaj apel, ali nisam siguran da to vredi. Država bi trebalo da integriše Zavod za udžbenike i „Prosvetu“, kao svoja dva preduzeća. Na taj način sačuvala bi se knjiga – dodao je Vitezović.

Ivana Hadži Popović podržava očuvanje „Prosvete“ najpre zbog nasleđa i više od jednog veka tradicije „Gece Kona“, i kaže da bi bila sramota kada bi se dogodilo da izdavačka kuća od nacionalnog značaja, kakva je „Prosveta“, u toku privatizacije promeni svoju delatnost.

Branislav Čanak izrazio je divljenje onim zaposlenima u „Prosveti“ koji, i pored toga što nisu primili plate pet meseci, ne štite samo svoja radnička prava već se zalažu i za očuvanje nacionalnih vrednosti.

– Stalno govorimo o ulasku u Evropu, međutim, svakodnevno kroz Beograd, i kroz Knez Mihailovu, prolaze Evropljani, koji su svedoci da se u Srbiji uništava ono što već odavno jeste Evropa – smatra Čanak.

Milan Komnenić podsetio je na ono što se dogodilo sa privatizacijom Nolita i BIGZ-a, kao i na to u kakvom su sada stanju Srpska književna zadruga i „Prosveta“.

– U ovoj zemlji niko ne mari za kulturu, a svaki narod počiva na sopstvenoj tradiciji i kulturi. Ako i „Prosveta“ ode na „doboš“ i pripadne nekom iz ne-kulture, loše nam se piše – dodao je Komnenić.

Izvor: Politika M. Vulićević

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *