Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

NOVI KOLOS SA RODOSA

Najavljen najveći umetnički projekt 21. veka

Možda neće opkoračiti luku kao njegov prethodnik, ali novi kolos sa Rodosa neće razočarati kada je reč o vrhunskoj osvetljenosti i vrtoglavoj visini, niti će izneveriti simbolizam koji je svojevremeno bio utkan u drevni spomenik.

Dvadeset tri veka nakon što su zanatlije iskovale legendarnu statuu od bronze i mermera koja je inspirisala armiju slikara, pesnika, pisaca i političara, novo svetsko čudo, izgrađeno u duhu originalnog kolosa, ponovo će biti rođeno na ovom egejskom ostrvu. Zahvaljujući finansijskoj pomoći jednog međunarodnog fonda i nemačkom umetniku Gertu Hofu, stanovnicima Rodosa konačno će se ispuniti višedecenijski san da ožive jedno od sedam svetskih čuda antičkog sveta.

„Biće to jedinstvena arhitektonska tvorevina. Želimo da napravimo delo univerzalnog značaja i privlačnosti,“ kazao je gradonačelnik Rodosa Hacis Hacieftimiju, najavivši prošle nedelje u Dubaiju ono što će najverovatnije postati najveći umetnički projekat 21. veka.

Poput originala, koji je u slavu boga sunca Helija izradio Hares iz Lindosa 292. godine pre n.e., novi kolos će krasiti spoljašnji stubac u lučkoj oblasti Rodosa i biće vidljiv za brodove koji budu tuda prolazili. Ovo savremeno čudo će, kao i njegov antički imenjak, biti posvećeno miru i barem delimično izgrađeno od istopljenog oružja sa svih strana sveta. Za razliku od drevnog kolosa, koji je bio visok 37 metara (na postolju od osam metara) pre nego što je srušen u zemljotresu 226. godine pre n.e., novo revolucionarno umetničko delo biće više i veće, a tim dizajnera iz Kelna odlučan je u izbegavanju pravljena puke replike.

Ljubitelji kolosa su se tokom proteklih godina stalno sukobljavali sa moćnim lobijem grčkih arheologa. Predlog da se ponovo napravi legendarna statua povodom Olimpijskih igara u Atini 2004. izazvala je tako žustru polemiku da su protivnici izgradnje kolosa tvrdili da su glamurozni prizvuci tipa „mi-smo-veći-od-svih“ ne samo uvredljivi već i da bacaju ljagu na kulturnu baštinu zemlje. „Monumentalna dela ne mogu da budu kopirana jer postoji rizik da prerastu u obične karikature,“ ističe Hacieftimiu. Umesto toga, duh novog kolosa za 21. vek je zamišljen kao visokoinovativna svetlosna skulptura, umetničko delo koje će omogućiti posetiocima da ga fizički istražuju, ali i da uveče uživaju u svetlosnim pričama koje će biti „ispričane“ pomoću svetlosnih efekata. „Reč je o haj-tek svetlosnoj skulpturi koja će biti visoka između 60 i 100 metara, tako da će ljudi moći da uđu u nju“, kaže dr Dimitris Kutulas, vođa projekta u Grčkoj. „Iako smo još uvek u fazi nacrta, plan Gerta Hofa je da to bude najveća svetlosna instalacija na svetu, struktura koju ljudsko oko još nije videlo.“

Izrada statue koštaće oko 200 miliona evra.

U slavu Helija
Istorija kolosa počinje 305. godine pre n.e. kada je Demetrios Poliorketes, naslednik Aleksandra Velikog, izvršio opsadu ostrva. Kada je Demetrios poražen, celokupno oružje ostavio je na Rodosu, koje su ostrvljani istopili i odlučili da svoj ponos izraze izgradnjom trijumfalne statue svog omiljenog boga Helija. Zadatak je poveren iskusnom Haresu iz Lindosa kome je za to trebalo 12 godina rada (304-292 pre n.e.). Kolos je svečano uzdignut 282. pre n.e. i stajao uspravno jedva 56 godina. Dugo je bilo uvreženo pogrešno verovanje da je kolos raširenih nogu stajao na ulazu u luku Mandraki. Nedavna istraživanja pokazala su da su moguće samo dve opcije: ili je kolos stajao uspravno na istočnom rtu Mandrakija ili je bio postavljen dublje u kopno. Ni u jednom slučaju nije mogao da opkoračuje luku, kako su ga umetnici prikazivali. Kolos je inspirisao i mnoge savremene umetnike, poput Francuza Ogista Bartoldija, autora čuvenog Kipa slobode u Njujorku.

Sedam svetskih čuda

O svetskim čudima prvi je pisao istoričar Herodot oko 450 godine pre n.e., a lista sedam čuda antičkog sveta prvi put je pomenuta u epigramu feničanskog pisca Antipatrosa iz Sidona oko 120 godine pre n.e., autora putopis po istočnom Mediteranu svoga vremena. Osim Kolosa na listi čuda nalaze se Viseće bašte Vavilona, Artemidin hram u Efesu, statua Zevsa u Olimpiji, Mauzolej u Halikarnasu, Svetionik na Farosu blizu Aleksandrije i Keopsova (Velika) piramida u Gizi, jedino čudo koje je preživelo do današnjih dana.

Izvor: Blic Online Miona Kovačević

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *