Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

OD ALEKSANDRA VELIKOG DO INTERNETA

Ako je slavni vojskovođa stvorio prvu biblioteku da bi sačuvao pamćenje sveta, današnja Evropa to čini virtuelnim projektom „Evropeane“, koji je prvog dana izazvao nezapamćeno interesovanje


Vermer: „Žena sa bisernom ogrlicom“

Iako je vrlo mlad osvojio više od pola tadašnjeg poznatog sveta, iako je bio toliko tašt da je smatrao da je sin egipatskog vrhovnog boga Ra, i čak sebe obogotvorio, potplativši sveštenike u oazi Siva, pošto su to odbili da učine tebanski sveštenici, Aleksandar Makedonski nije zaboravio nauk svog učitelja Aristotela.

Možda je vojnim pohodima zadovoljavao svoju „božansku“ taštinu, ali negde u dubini njegove duše progovarao je čovek koji je bio svestan da bez znanja ne može ništa valjano da se stvori.

Izgradnjom niza gradova koji su nosili njegovo ime, čime je hranio pomenutu taštinu, dodao je još nešto, nezamislivo za njegovo vreme. Odlučio je da u Aleksandriji, koju je podigao u sopstvenu slavu, izgradi zdanje u kojem će biti pohranjeno sve tadašnje znanje sveta, od Indije, preko Persije i Egipta, do Grčke. Iako on to nije doživeo zbog prerane smrti, Aleksandrija je sa svojom čuvenom bibliotekom vekovima bila centar sveta. Naučnici, pisci, obični pisari raznih vera u Aleksandrijskoj biblioteci su gradili prve imaginarne svetove, u kojima su bile zastupljene sve oblasti.

Ne pominjući Aleksandrov neviđeni poduhvat, Evropa ga ipak nije zaboravila,učinivši ovih dana nešto slično. Znanje Starog kontinenta odlučila je da smesti u jednu jedinstvenu biblioteku, nazvavši je „Evropeana“. Ali to više nije biblioteka s poređanim rukopisima i knjigama na policama; to je virtuelna biblioteka u koju se ulazi u sopstvenom stanu, samo s jednim klikom na kompjuteru.

U planu je da milioni knjiga, slika, arhivskih dokumenata – sve će to do 2010. godine biti dostupno „posetiocima“ kompjutera. Zasad je urađen numerički prototip sa oko dva miliona numerisanih dela, u čiju je realizaciju bilo uključeno više od hiljadu organizatora. Inicijator je bila Nacionalna biblioteka Francuske, Luvr, kojima su se ubrzo pridružili i mnogi drugi.

Tako se među prvim virtuelnim sadržajima našla Danteova „Božanstvena komedija“, Vermerova „Žena sa bisernom ogrlicom“, britanska Magna Carta, Betovenovi, Mocartovi i Šopenovi manuskripti, fotografije rušenja Berlinskog zida itd. Da bi do 2010. virtuelna biblioteka „raspolagala“ sa šest miliona dela, Evropska unija će investirati 120 miliona evra i još 40 miliona evra kako bi nova Aleksandrijska biblioteka, virtuelna u skladu s današnjim vremenom, automatski mogla da se koristi na 23 jezika.

Ono što svi evropski zvaničnici ističu kao najvažnije jeste činjenica da će „Evropeana“ omogućiti da putujemo kroz vreme bez bilo kakvih granica.

Poduhvat je već nazvan titanskim, koji omogućuje najintimnije druženje s knjigama, sa slikama, sa svim onim što je evropska civilizacija stvorila. I ne samo to: Evropa je najzad shvatila da ne treba samo da bude pratilac SAD ili neke druge moćne sile, već da je ona sama tako značajan činilac svega što je dalo čovečanstvo da može da posluži drugima za uzor i ugled. Evropsko pamćenje nije samo evropsko; na njemu su nastale i počivaju mnoge civilizacije; ono je, zapravo, kamen temeljac čitavog sveta. Borhes je svojevremeno izjavio da je svoju „Vavilonsku biblioteku“ stvorio zahvaljujući,pre svega, grčkim piscima i filozofima: Eshilu, Sofoklu, Evripidu, Talesu, pitagorejcima, Sokratu, Platonu, Aristotelu i drugima.

Povratak sebi i svojim korenima – to je ono što će Evropu učiniti silom, a ne ratovi s kojima vole da se „igraju“ Amerikanci, misleći da su to obične virtuelne igrice a ne stvarno ubijanje ljudi.

Stvarajući prvu enciklopediju i proklamujući da je znanje moć, francuski prosvetitelji nisu pretpostavljali da postavljaju temelje novog duhovnog poretka. Posle njih „Evropeana“ ponovo znanjem ujedinjuje svet. Videćemo kuda sve jedan „klik“ može da nas odvede i kako će izgledati novi duhovni poredak.

—————————————————

Veliko interesovanje

O „Evropeani“ je „Politika“ ovih dana pisala, iznoseći podatak koliko je ova digitalna biblioteka izazvala interesovanje prvog dana: predviđenih 3 miliona ulazaka na sajt poraslo je na više od 13 miliona, što je dovelo do privremenog pada pa će sajt biti ponovo dostupan sredinom decembra.

Izvor: Politika Milka Lučić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *