U SMEDEREVU POČEO “TVRĐAVA TEATAR”

Aleksandra Radovanović    Kultura, Pozorište, Vesti

SMEDEREVO - U Velikom gradu Smederevske tvrđave sinoć je počeo Treći ambijentalni pozorišni festival “Tvrđava teatar”, uz stotine belih balona na otvaranju.

Otvaranju festivala prisustvovali su potpredsednik Vlade Božidar Đelić, ministar kulture Predrag Marković, gradonačelnik Smedereva Predrag Umičević i nadahnuta Gorica Popović, član Saveta festivala.

Pozorišni festival u drevnom ambijentu Đurđevog grada počeo je spektaklom “Viseći snovi na Balkanu - Kao Ikar” francuske trupe “Flajing pipl” (Flying people).

Predstava je na momente oduzimala dah posetiocima, zbog glumaca koji su “visili” sa krana, naročito u poslednjoj sceni u kojoj se pojavio grozd sa nekoliko stotina belih balona, ispod kojih je lebdela jedna od umetnica.

Predstava je završena na efektan način, puštanjem balona u nebo.

Otvaranju je prisustvovalo skoro 10.000 ljudi, što je premašilo prošlogodišnju posetu.

Festival će trajati do 20. avgusta, a publika će videti 22 programa, teatarske predstave domaćih i stranih ansambala, izložbe, tribine i pozorišnu produkciju domaćina.

Ovogodišnji festival napravio je nekoliko iskoraka u odnosu na prethodne dve godine, koji će se ogledati u produkciji i koprodukciji “Tvrđave teatra”.

Žiri u sastavu: rediteljka Ljiljana Todorović, pozorišni kritičar Zlatko Paković i dramaturg Branko Dimitrijević, dodeliće nagrade za najbolju predstavu, najbolju režiju i najbolju mušku i žensku ulogu i specijalnu nagradu, ukoliko neka od predstava ostavi poseban utisak.

Kao i prošle godine, ulaz će biti slobodan.

Samo će se naplaćivati rezervacija određenih mesta na tribinama, a deo prikupljenog novca biće doniran Sigurnoj kući za žene žrtve porodičnog nasilja u Smederevu.

Izvor: RTV/Tanjug

POEZIJA U HLAČAMA

Nebojša Đorđević    Kultura, Poezija, Vesti

Photo: blogs.miaminewtimes.com

Pesničko bombardovanje Agustine Woodgate

Umjetnica Agustina Woodgate u dućanima u odjeću prišiva stihove pjesnika kako bi se budući nepoznati kupci htjeli-ne htjeli suočili s poezijom

Život nije doli velik san
zašto da se naporno radi?

Li Po

Some people go out dancing
And other people, they have to work!

Lou Reed

Nakon što se povukla desetljećima duga plima larpurlartizma u Europi iza nje nije ostala baš intelektualna i duhovna pustoš, kako su to dramatično proglašavali umjetnici i intelektualci kraja 19. i početka 20. stoljeća, ali je ostala praznina, Englezi bi rekli ‘void’.

Ako ta praznina i nije bila pustoš bila je otvoreni prostor, prostor kojeg su umjetnici najmlađe generacije počeli ispunjavati onime što će biti nazvano angažiranom umjetnošću - umjetnost koja neće biti dostupna samo najvišim društvenim slojevima, već umjetnost koja će biti katalizator promjene, agent dinamizma i revolucije. I to ne nužno revolucije s velikim R. Jer što je umjetnost zapravo i kome je namijenjena? Što je književnost, osim što je najbolja paradigma organizacije duhovne hijerarhije koja je vladala stoljećima. I čemu književnost može služiti, ako služi ičemu?

Od ranog novovjekovlja naovamo književnost je najbolje bila utjelovljena u nazivu prekrasne zbirke pjesama Džive Bunića Vučića - u zbirci naslova Plandovanja. Jer nije bilo koji Dubrovčanin bio u mogućnosti plandovati, imati dovoljno slobodnog vremena za život uronjen u kontemplaciju i ispitivanje prodora Ljepote u živote ljudi. Mogli su to samo ljudi s dovoljno slobodnog vremena, dovoljno naobraženi da znaju čitati i pisati, da poznaju latinske stihoklepce, strane jezike i književnost s onu stranu Jadrana. Mogli su plandovati prije Bunića Petar Hektorović, Hanibal Lucić, u Trstenom pastoralne igre mogao je smišljati Nikola Gučetić. Ljepota je stanovala u grotama artificijelnim najvišeg plemstva, uz izuzetak pokojeg talenta kojeg bi lokalni svećenik prepoznao i uz sponzorstvo plavokrvno poslao na studije. To je bilo stanje stvari, od pravde i Boga!

Photo: mightandwonder.com

Ako su se stvari u narednih nekoliko stotina godina i promijenile još uvijek je i početkom dvadesetog stoljeća bilo dovoljno onih tankoćutnih pjesničkih duša koje su patile za starim vremenima kad su najbolji ljudi vladali Europom. Bilo je tu raznih pjesnika, i dobrih i loših. Neki od njih su napravili i pjesničke programe od te vrste patnje, poput našeg semitalentiranog barda ljubim-ruke-kneginjo književnosti Dragutina Domjanića. Dok je pjesnički fenomen Fran Galović posljednji put gledao svjetlost umirući u besmislenom klanju zvanom Prvi svjetski rat Dragutin Domjanić je pjevao pjesmice plemićima koji su nazdravljali velikim pobjedama naše carske vojske. No, bilo je tu i drugačijih zvijeri od Domjanića. Recimo pjesnik s druge strane našeg preuzvišenog Carstva, koji je uz pisanje velike poezije bio reakcionarni poštovatelj plavokrvnih markizica, genijalni Rainer Maria Rilke.

No, u isto vrijeme dok je Domjanić komponirao svoje rime a bolećivi Rilke slušao etide u dvorcima svojih visokih pokroviteljica, umjetnost je napravila taj jedan korak, koliko malen toliko i golem: umjetnici su tražili demokratičnu umjetnost. Umjetnost za sve, umjetnost koja će mijenjati svijet, književnost koja će ispunjavati živote ljudi. To je bila malena vojska - militantni grupetto. I nisu čekali svjetsko klanje za svoje proglase i svoja nastojanja.

Prije velikog rata i dadaista Huga Balla to su već pokušavali Majakovski i njegovi drugovi Kručonih, Burljuk i ostali. Promjene su se osjećale i u Francuskoj i Italiji. Ponuditi modernu umjetnost i književnost proletarijatu. Donijeti umjetnost ljudima.

Iako je prošlo točno stotinu godina od kad su umjetnost i poezija bačeni ljudima u glavu, mnoge se stvari nisu promijenile. Tri četvrtine svijeta živi u siromaštvu, a obrazovanje i književnost svakako nisu na listi prioriteta konstruktora globalnog kapitalističkog aparata.
Pa ipak, neki ljudi se i dalje trude, koristeći se strategijama kojim bi se i futuristi i dadaisti ponosili.

Jedan takav kinetički agent je i argentinska umjetnica Agustina Woodgate iz Miamia. Ova umjetnica bavi se tzv. pjesničkim bombardiranjem. To nije bombardiranje gradova s papirima na kojima se nalaze ispisane pjesme (kao što je to nedavno izvela skupina čileanskih umjetnika iznad Berlina), a o čemu smo izvještavali krajem 2010. godine, već je riječ je o malim gerilskim akcijama gdje umjetnica upada u dućane s odjećom u koju potom zašiva pjesničke stihove.

Njezina strategija podsjeća na bombardiranje grafiti umjetnika, koji na površinu zida ispisuju tekst. Umjesto zida, autorica se služi odjećom kao svojim medijem. No, projekti južnoameričkih umjetnika koji bombardiraju poezijom ipak dijele zajednički duh, ideju prodora poezije u život, iako je kod Woodgate najvažnija promjena konteksta.

U posljednjih mjesec dana Agustina Woodgate zašila je veliki broj stihova pjesnikinje Sylvije Plath i pjesnika Lija Poa u jakne, majice i hlače po dućanima širom Južne Floride. Evo što autorica kaže o projektu pjesničkog bombardiranja: “Šivanje pjesama u odjeću način je na koji možemo unijeti poeziju u svakodnevni život ljudi, jednostavno je stavljajući u drugi kontekst, mičući je s papira kako bi je integrirali s našim životima. Ponekad maleni detalji, poput slova na papiru, dobiju novu dimenziju i snagu kad ih se makne iz očekivanog konteksta.”

Kako to Agustina Woodgate radi možete pogledati na stranicama Miami New Timesa. Agustina Woodgate ovaj projekt izvodi u sklopu nečega što se zove O, Miami. Riječ je o pjesničkom festivalu koji je pokrenut u travnju ove godine, a koji je imao za cilj “da se svaki stanovnik Miamia nađe oči u oči s barem jednom pjesmom u toku mjeseca”.

Izvor: e-novine,com/Booksa Neven Svilar

DIRIGENT BARENBOIM NOMINOVAN ZA NOBELOVU NAGRADU

Nebojša Đorđević    Kultura, Vesti

BUENOS AJRES - Argentinsko-izraelski dirigent Danijel Barenboim nominovan je za ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir za korišćenje muzike u uspostavljanju mira na Bliskom istoku.
Ceremonija dodele nagrade biće upriličena 17. avgusta na Akademiji za književnost u Buenos Ajresu, preneli su danas francuski mediji.

Barenboim je najviše poznat po tome što je muzikom pomirio Izrael sa svojim susedima i 1999. godine sa prijateljem Edvardom Sedom, polu Palestincem, polu Amerikancem, osnovao orkestar “Vest Ist Divan orkestra”.

U orkestru sviraju izraelski, arapski i muzičari svih drugih nacija. Godine 2005. godine je sa orkestrom svirao u gradu Ramali, gradu na Zapadnoj obali, a od 1992. godine je na čelu Državne opere u Berlinu.

Barenbim je rođen u Buenos Ajresu 1942. godine, a roditelji su mu bili Jevreji ruskog porekla. Ima špansko i palestinsko državljanstvo.

Izvor: Glas javnosti

NEBOJŠA PETRONIJEVIĆ - Izbor iz poezije

Nebojša Đorđević    Poezija

Nebojša Petronijević je rodjen u Ćupriji 12.07.1971.god. Knjizničar po zanimanju, piše prozu i poeziju. Dobio je više nagrada na konkursima za kratku priču i poeziju. Član je UKS. Objavio je tri zbirke pesama:
” POEZIJA ILI NEŠTO JOŠ GORE”- Prometej, Novi Sad, 1994.
”ZALUDNE ZVEZDE” - Prometej, Novi sad, 1997.
”ONO ŠTO BIH VOLEO DA ZNAŠ” - Gambit, Jagodina, 2003.
Moze li ovo kao biografija!

 

UZALUD SE BUDIM

Uzalud se budim, jer se probudjen danas

Necu razlikovati od usnulog juce,

Niti cu biti drugi od onog iz sna…

A vec sutra ce reci:

“Eto,odmah nam skrnavi danas,

A probudio se juce”!


UZALUD SE BUDIM (2)

Uzalud se budim, jer probudjen bicu prepolovljen

I necu se medj’ obdanicama valjano sabrati,

Niti cu budnije sunce udisati…

Samo cu drljavim jutrom uprljati dan

I hrom na jedno oko

Vikati okolo:

“Uzalud je niknuti van sna!”


PESMA

Pisao sam te prstima,

Dok je bilo dodira!


Onda sam te pisao očima,

Dok je bilo vida!


Na kraju sam te samo kucao u grudima!


A sada, kada sam ostao bez sebe,

Ti si i dalje pesma,

A ja nepočin

Na pučini

Od oblaka!


ZA RAZLIKU OD VAS


Ne posustajte,

Doticite svet!

Cesto, cvrsto i sto vise!

Ostavljajte svoje otiske

Po svacemu i svakom!

Neke od njih

Kise nece sprati

Ni vetrovi razduvati…

Za razliku od Vas!


ARETI FRENKLIN “TELONIJUS MONK”

Nebojša Đorđević    Muzika, Vesti

VAŠINGTON - Džez pijanista i kompozitor Herbi Henkok i pevačica Areta Frenklin gostovaće na proslavi 25. godišnjice Telonijus Monk džez instituta, prenele su danas agencije.

Koncert i takmičenje trajaće dva dana u Vašingtonu 11. i 12. septembra. Henkok će biti član žirija međunarodnog džez takmičenja Telonijus Monk, pobednik će potpisati ugovor sa diskografskom kućom „Konkord mjuzik grupom” i dobiće stipendiju za školovanje na ovom institutu. Frenklinova, koja je ranije pevala džez muziku, primiće počasnu nagradu ovog instituta.

Monk je bio džez pijanista i kompozitor i smatra se jednim od najvažnijih ličnosti u ovom muzičkom žanru. Institut je osnovan u njegovu čast, a usmeren je na džez obrazovanje.

Izvor: Blic Online/Tanjug