SAJAM KNJIGA SE “ZAHUKTAVA”

Aleksandra Radovanović    Knjige, Vesti

Drugi dan 54. beogradskog međunarodnog sajma knjiga proteći će u znaku prvog od pet planiranih foruma, otvaranju “Ćaskaonice” i strip radionice i dodele nagrade “Dositej Obradović”.

Na štandu Počasnog gosta sajma, Grčke, programi će se odvijati tokom celoga dana od 10 do 20 sati. Prva dva sata rezervisana su za radionicu sa decom u kojoj će grčka spisateljica i ilustratorka Vaso Psaraki , kandidatkinja za nagradu Anderson, demonstrirati veštinu ilustrovanja knjiga za decu.

Sledi predstavljanje knjige za decu “Bljak” Hare Janakopulu u izdanju “Kreativnog centra”, zatim promocija dvojezične antologije novogrčke poezije u prevodu Ksenije Maricki Gađanski u izdanju “Zadužbine Petar Kočić”, u 15 sati je projekcija dokumentarnog filma o Grčkoj, pa performans ” Od bogova ka ljudima”, predavanje književnika Takisa Teodoropulosa ” Postoji li evropska kultura?” i za kraj knjiga “Ličnost i Eros” Hristosa Janarasa.

U sali “Selenić” u 11 sati predstaviće se pisci iz Kanade, gosti sajma, Pan Bujukas, Klod Lalumijer, David Albahari i Dušan Petričić. O nastupu te zemlje govoriće ambasador Kanade Džon Morison, urednik programa Sajma Vladislava Gordić-Petković i savetnik za sektor izdavaštva u Ministarstvu za kulturu Srbije Mladen Vesković. Posle podne, u 17 sati na štandu Kanade u Hali 2a Albahari će potpisivati knjigu “Nema pesma” u izdanju “Stubova kulture”.

U istoj sali će u podne početi Forum sajma na temu “Književne nagrade i književne nepravde” na kome će učestvovati pisci, dobitnici nagrada, Duško Novaković, Milovan Marčetić, Saša Ćirić i Jelena Lengold.

U “Ćaskaonici”, koja će raditi u sali ” Borislav Pekić” od 16 sati, gosti su slavista iz Lavova ( Ukrajina) Ala Tatarenko i mađarski pisac i prevodilac Laslo Vegel a moderator će biti Gojko Božović. Njih će u 18 sati smeniti moderator Aleksandra Glovacki sa sagovornicima književnicom Vidom Ognjenović i jednim grčkim izdavačem.

Na mnogim štandovima domaćih izdavača “dežuraće” pisci, spremni da potpisuju knjige i popričaju sa čitaocima.

Na štandu “Službenog glasnika” od podneva će gostovati strip autor Zograf, smeniće ga književnik Svetislav Basara i publicista Slava Đukić, da bi od 17 sati počelo predstavljanje biblioteke “Društvena misao” koju uredjuje prof. dr Ilija Vujičić.

Na štadu ” Stilos arta” biće promovisane dve edicije ” Avantura, triler, misterija” i “Tajne” od 14 sati i o njima će govoriti prevodioci i glavni urednik Srđan Krstić.

Na kraju drugog dana Sajma u sali “Selenić” u 19 sati biće svečano uručena nagrada “Dositej Obradović” Gaboru Čordašu, vlasniku izdavačke kuće “Jelenkor” iz Pečuja u Mađarskoj. Nagradu je ustanovila Zadužbina Dositej Obradović, u saradnji sa Ministarstvom kulture i Beogradskim sajmom, a dodeljuje se stranom izdavaču za doprinos promociji srpske kulture.

Izvor: B 92

ZADNJI FILM KRALJA POPA PUBLIKU VODI GDJE NIKAD NIJE BILA

Nebojša Đorđević    Film, Muzika, Vesti

“This Is It”

To je pustolovina, velika pustolovina. Želimo odvesti publiku na mjesta na kojima nikada nije bila - izgovara Michael Jackson u dokumentarcu “This Is It”.

To je pustolovina, velika pustolovina. Želimo odvesti publiku na mjesta na kojima nikada nije bila - izgovara Michael Jackson u dokumentarcu “This Is It”, pripremajući se za dvotjedne nastupe u londonskoj Areni. Snimljen na probama, dokumentarac je trebao pokazati “drugu stranu” najavljenih nastupa, ali, na žalost, zbog iznenadne Jacksonove smrti ispostavilo se da će biti i jedino svjedočanstvo o tome kako su oni trebali izgledati.

Film sutra dolazi u kina diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku, gdje će se zadržati svega dva tjedna i nakon toga će biti povučen bez obzira koliko Jacksonovih obožavatelja ostane bez svojih ulaznica. U distributerskoj kući “Continental film” objašnjavaju da je originalna namjera producenata bila da film bude pred publikom upravo onoliko koliko je Jackson trebao nastupati, odnosno da film bude zamjena za neodržane nastupe uživo. I da doista u ovom trenutku nema ni najmanjih naznaka da film ikada više bude viđen.

- Počeli smo snimati film u ožujku kada je Michael najavio nastupe i završili noć prije na probama - kaže producent i redatelj Kenny Ortega.

- Film prikazuje Michaela kroz cijeli kreativni proces, vidimo ga kao filmaša, redatelja, koreografa, konceptualnog umjetnika, vođu benda, glazbenika, plesača… Film je poput propusnice za backstage, privatni pogled na svijet koji većina nikada ne bi vidjela.

Opisujući što je Jackson želio postići planiranim koncertima, Ortega kaže:

- Želio je da njegova djeca vide što je toliko volio u životu. I znao je da su sada dovoljno velika da ga mogu prepoznati kao umjetnika. A želio je i dati još jednu šansu svojim obožavateljima. Volio je svoje obožavatelje koji su bili najodaniji na svijetu. Cilj mi je bio poštovati njegovu ideju i prenijeti obožavateljima da iskuse Michaelov san s “This Is It”. To mi je bilo važnije nego da napravim film o njegovoj povijesti. Dao sam sve od sebe da stvorim glazbeni mozaik koji će prenijeti ono što smo planirali postići koncertima. Na kraju, Ortega opisuje Jacksona kao čovjeka koji je velike ideje uvijek želio napraviti još većima: - On je mogao rukovati s njima i zahvaljujući tome postajao je i sam sve veći.

Izvor: Večernji hr Arsen Oremović/VLM

DELIMIR REŠICKI - Izbor iz poezije

Nebojša Đorđević    Poezija

Delimir Rešicki je rođen 1960. u Osijeku. Studije kroatistike završio je na Filozofskome fakultetu u Osijeku. Poeziju, prozu, književnu kritiku i medijsku publicistiku i esejistiku počeo objavljivati početkom osamdesetih godina u svim važnijim hrvatskim časopisnim i glasilima. U drugoj polovini osamdesetih,zajedno s osječkom rok gtrupom Roderick izveo nekoliko zapaženih performansa, pisao tekstove i bio član rok grupe Galebovi. Prevođen je na brojne svetske jezike - njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski, poljski, švedski, mađarski, ruski, bugarski, makedonski i slovenski.

Učestvovao je na internacionalnim, multimedijalnim CD projektima “Matria Europa”holandskih umetnika Sluika & Kurpershoeka (Kunst Ruimte, Amsterdam, 1996.) i “soundtrack. psi” Ivana Faktora (Osijek, 2001.).

Pesničkim, proznim i esejističkim tekstovima zastupljen u tridesetak antologija, pregleda i panorama suvremene hrvatske poezije, proze i esejistike. Za književni rad dobio nagrade “Sedam sekretara SKOJ-a” (1987), “Duhovno hrašće” za knjigu godine slavonskog autora (1997. i 2005.), “Povelja uspješnosti Julije Benešić” đakovačkog Susreta književnih kritičara (1998), “Kiklop” za pjesničku knjigu godine (2005) i godišnju nagradu “Vladimir Nazor” (2006.).

Uređivao je novine i časopise Ten, Osječki tjednik, Heroina nova i Književna revija. Radi kao urednik kulture u Glasu Slavonije. Član je uredništva “Godišnjaka” Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir. Živi u Osijeku.

Objavio:
Gnomi, 1985; Tišina, tekstualna potraga, 1985; Sretne ulice, 1987; Die die my darling, 1990; Sagrada familia, 1993; Ogledi o tuzi, eseji, 1993; Knjiga o anđelima, 1997; Bližnji, 1998; Ezekijelova kola,
1999;
Sretne ulice/Sagrada familia, ponovljeno izdanje, 2000; Aritmija, 2005; Ubožnica za utvare, 2007.

EZEKIJELOVA KOLA

Darku Jerkoviću & Jurju Šiftaru

Bio je već prah koji jesi
baš na svakoj zvijezdi

Ondje
otkuda će pristigla
jedna mahnita konjica spustiti svoje sablje
citre i žezla
u pepeo milijuna mrtvih
čiji je prošli vid
oduvijek zapisan u riječnome mulju
i tvojoj krvi:

čujnih kao taj božanski vjetar
s vremena na vrijeme u tvome glasu
kada mutna rijeka poteče posjeklinom na ruci
u kojoj su svi ti slavni
kiromantski mešetari
kušali ostaviti svoju maršalsku ikru

Ö je šifra svih pravih veterana
ovoga drevnoga rata
poradi kojega poneki još anđeli na nebu
i danas nose barbarsko oružje

Tek jedna mrtva morska i jedna nebeska
pala zvijezda
znaju što su to vidjele njihove oči
u posteljici tvojega rođenja
lajali su psi od slame
Cijeli moj svijet
raseljen je u milijun slijepih ulica
otkako više ne volim noć
i sve je postalo tako predvidljivo
ali i tuđe do potpune ogavnosti
i kunem ti se
kako mi je slijepac u snu pričao
da ponekad sasvim jasno
vidi Ezekijelova kola
kako u gorućim komadima
tu pred njegove noge
padaju s usijanoga neba
i taj ga bljesak
oslijepi uvijek iznova i iznova
kao što mene i tebe
na kraju dana i izmaku ljeta
uvijek pomalo gane ta ista pustolina
ta ista nigdina
između noža i gugutke

AMBROZIJA

Što će, doista
slobodnim ljudima poezija?

Ispod drveta
na kojemu je visio Branko Miljković
nije nikada procvjetala mandragora.

Hrušt s tvojih trepavica
odavno je odletio u Pomeraniju.

Mrtvo tijelo Nico raspadalo se
u ljetnome uzduhu jer nitko nije htio
preuzeti kovčeg koji je danima
ukleto lutao Europom
kao pelud ambrozije na krilu anđela.

Dok je pjevala
nešto od berlinske prašine
još joj se dugo nakon nevremena
smirivalo u očima.

Nikada nismo, poput nje
postali bezdomni
sredovječni junkiji jer
za to je trebalo malo više vremena
od onoga kojega je nama
poklonila poezija.

KOCKE

Ne razgovaraj nikada sa strancima
i nizašto ne otvaraj usta
u otrovnoj svjetlosti kolovoza.

Jedi paučinu
imao si jedno zdravo oko
ali među slijepima nisi bio kralj.

Imao si jedno uho
u drugome od zime i ljudi
skrio se šišmiš
u toplu tišinu, trulo lišće i vlažan vonj.

Imao si jednu ruku
druga je ostala zauvijek kidati pupkovinu
na dnu suhe tinte u pisarnici
među tuđim nogama.

Što ćeš mu kazati
kada te bude pitao
za bilo koji kraći put?

Da baci kocke
s kojih vrijeme obrisalo je točke
za jedan, dva, tri
četiri, pet i šest?

Da svejedno je
i sucima i dangubama
to što si svaki put
drukčije izgovoriš ime?
Da svejedno je
i sucima i dangubama
to što si svaki put
drukčije izgovoriš ime?

Da imao si srce
koje neće istrunuti
kao gljiva kada čuje
da pustili su svinje i pse
da njuše ponad polja
koja sam ti htio pokazati
kada su me pitali
zašto ti toliko lažem?

*  *  *

Portret čovjeka pognute glave.
Toplo je u štalama.
Sleđene grančice
u napola srušenome gnijezdu selice
srce je samotne gnoze.
Anđeo smrti, kaže legenda
koju sam izmislio samo za tebe
ima glas koji podsjeća na praporce
usamljenih sanjki u noći
kada spušta se most na ulazu u Zamak.
Dugo već nisi pitala tko sam.
U zimskome snu
šišmiši skriveni u ruševnom tornju crkve
obješeni o nebo kao sveta slova
koja nitko ne zna pročitati.
Kada opet polete nećeš
znati da tamo pisalo je
postoji li ili ne postoji
put do Zamka.

ŠALAMUNOV HRAM

Još jednom htio bih podići šator
u blizini tvojega srca.
Seljak u polju
baca mlado sjeme žita
u netom uzoranu brazdu.
Svako zrno, trenutak prije
nego dodirne zemlju
pretvori se u noćnoga leptira
ostavljenoga na milost
i nemilost danjoj svjetlosti.

Vidio sam tu čaroliju
jednom u tvojim očima
na koricama poklonjene knjige.

Pas mokraćom označava
granice svojega svijeta.

Pitagora to učini pepelom.

Sve sam svoje udice
oprao u posvećenoj vodi.
Prije nego se spustih do čamca
iz riječnoga mulja
rukama iskopah
dugo skrivano veslo.

Nevidljiva menora
gorjela je u svjetlosti kolovoza
na ulazu u hram.
Jedna po jedna
gasile su se
daleke zvijezde melankolije.

 

“LAJBAH” 13. DECEMBRA U BEOGRADU

Ivan Manojlović    Muzika, Vesti

Avangardna slovenačka grupa”Lajbah” (Laibach) i pioniri goa-trens muzike “Džuno riaktor” (Juno Reactor) iz Velike Britanije nastupiće 13. decembra u Studentskom kulturnom centru Beograda, u okviru zajedničke evropske turneje.

Grupa “Džuno riaktor” pod vođstvom Bena Votkinsa (Ben Watkins) prvi put dolazi u Srbiju, a napisala je muziku za niz popularnih američkih filmova kao što su “Matriks”, “Animatriks”, “Beovulf”, “Bilo jednom u Meksiku”, “Brisač”, “Mortal kombat” i “Romeo + Julija”. Svetsku slavu je stekla sa remiksom pesme “Control” bivše porno zvezde Trejsi Lords (Traci Lords).

“Lajbah”, međunarodno najuglednija grupa iz doba bivše SFRJ, često nastupa u Srbiji, a za ovu priliku će se vratiti repertoaru iz prve polovine osamdesetih, i tako proslaviti 30 godina postojanja.

Zajednička turneja “Džuno riaktora” i “Lajbaha” obuhvatiće 12 gradova, a prodaja karata za koncert u Beogradu ide preko Eventima i blagajne SKC-a.

Početna cena karte je 1.500, posle će porasti na 1.800 dinara, da bi nakon promo perioda iznosila 2.000 dinara. U prodaji će biti i 50 VIP karata koje će moći da se kupe po ceni od 2.500 dinara.

Kako je najavljeno, “Džuno riaktor” će nastupiti u punom sastavu - Ben Votkins praćen muzičarima i igračima iz Južne Afrike i Japana.

Nastup grupe trajaće 120 minuta.

Izvor: B 92

“STEVAN SREMAC” ZA ALEKSANDRA GATALICU

Mirjana Živić - Mitić    Knjige, Vesti

Nagrada “Stevan Sremac”, koja se dodeljuje šesti put pripala je književniku Aleksandaru Gatalici za roman “Nevidljivi. Gatalica je već dobitnik velikih književnih nagrada “Miloš Crnjanski” i “Ivo Andrić.

Beogradski pisac Aleksandar Gatalica dobitnik je nagrade “Stevan Sremac” za roman “Nevidljivi” u izdanju Zavoda za udžbenike, saopšteno je u Niškom kulturnom centru.

Odluku o nagradi doneo je žiri u sastavu Stojan Đorđić, predsednik, Snežana Milosavljević-Milić i Mileta Aćimović Ivkov, članovi, većinom glasova, rečeno je prilikom saopštavanja odluke o nagradi.

Nagrada se dodeljuje za najuspešniji roman ili knjigu priča objavljenu u prošloj godini, prema oceni žirija, a nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa.

Nagrada “Stevan Sremac”, koja se dodeljuje šesti put, biće uručena Gatalici 11. novembra.

Gatalica je za stvaralaštvo već dobio dve nagrade - “Miloš Crnjanski” 1993. godine za roman “Linija života” i “Ivo Andrić” 1999. za knjigu pripovedaka “Vek”.

Izvor: RTS