SVI BI HTELI SLIKU SA VINSENTOVIM POTPISOM

Nebojša Đorđević    Kultura, Slikarstvo, Vesti

„Zvezdana noć” Van Goga najtraženija reprodukcija

Vinsent van Gog: „Zvezdana noć”, 1889.

Vodeći proizvođač ručno izrađenih uljanih reprodukcija, “Overstok art” (OverstockArt.com) objavio je listu deset najtraženijih remek-dela u poslednjoj deceniji. Sudeći po narudžbinama iz svih krajeva sveta, najpopularniji umetnik je Vinsent van Gog, koji predvodi listu sa čak dve slike - “Zvezdana noć” (1889) je na prvom, a “Kafana u noći” (1888) na drugom mestu.

“Svake godine objavljujemo listu deset najtraženijih dela, a sada smo pomislili da bi bilo zanimljivo napraviti osvrt na proteklu deceniju i videti koja je ručno oslikana reprodukcija bila najviše u trendu”, izjavio je Dejvid Sason, izvršni direktor “Stokarta”, dodavši da nije iznenađenje što je “ekscentrični umetnik postimpresionizma Vinsent van Gog zauzeo vrh liste sa dva dela”.

Na preostalih osam mesta nalaze se slike “Poljubac” (1907-8) Gustava Klimta, “Polje maka u Aržanteju” (1873) Kloda Monea, Da Vinčijeva “Mona Liza” (1503-6), “San” (1932) Pabla Pikasa, “Ručak na brodskoj zabavi” (1881) Pjera Ogista Renoara, “Vrisak” (1893) Edvarda Munka, “Crvene kane” (1925) Džordžije O’Kif i “Upornost sećanja” (1931) Salvadora Dalija.

U protekloj deceniji “Overstok art” je prodao preko milion slika u ulju i ima više od 100.000 stalnih mušterija. “Kako je moderna umetnost osvajala aukcijske prostorije i redovno obarala rekorde u prodaji kod ‘Kristija’ ili ‘Sadebija’, mi smo sve više postajali odredište za ljubitelje umetnosti koji nisu sebi mogli da priušte originale, ali su želeli da u svom domu uživaju u ručno naslikanoj reprodukciji”, objašnjava Sason.
Ovo istraživanje pokazalo je da su moderni umetnici s prelaza iz 19. u 20. vek, poput Van Goga, Renoara, Monea i Klimta, i dalje najtraženiji autori. “Iako godine prolaze i naš svet napreduje velikom brzinom, neke stvari ostaju nepromenjene, a neke vrednosti neprolazne”, kaže Sason. “Ljudi su i dalje očarani elegancijom i lepotom klasične umetnosti. Biće zanimljivo videti da li će i kada ovaj trend početi da jenjava.”

Kovitlac u duši prenet na platno

„Zvezdana noć” (De sterrennacht) nastala je u maju 1889. godine i predstavlja pogled kroz prozor sanatorijuma „Sveti Pavle” u Sen Remiju, gde je umetnik proveo poslednju godinu svog života.

„Priznajem, ne znam zašto, ali pogled na zvezde uvek me navodi na sanjarenje”, pisao je Vinsent bratu Teu.

Na njega su zvezde delovale kao sunce; tako ih je i predstavljao - u jarkožutoj boji koja je za njega bila simbol toplote i religije.

Iako je na slici noć, Holanđanin ju je slikao danju, po sećanju, ali i pod svetlošću sveća, kombinujući više različitih pogleda (pejzaža). Pri tom je tvrdio da ima „užasnu potrebu za religijom”.

Vinsent je primljen u Sen Remi nakon burnog perioda u Arlu, gde se zbila i čuvena svađa sa Gogenom nakon koje je odsekao sebi uvo i, premda su slike i dalje bile pune života i poezije, vidljiva je promena kolorita. On je postao tamniji, dok je potez žešći, dinamičniji, iskidaniji, pun ekspresije i unutrašnjeg života sa čestim vijugavim linijama.

„Zvezdana noć” se od 1941. godine nalazi u stalnoj kolekciji Muzeja moderne umetnosti u Njujorku.

Izvor:Blic Online Miona Kovačević

IRAN TRAŽI KIROV CILINDAR

Nebojša Đorđević    Kultura, Vesti

Iran je odlučio da prekine odnose sa Britanskim muzejom u znak protesta zbog toga što muzej u Londonu već nekoliko puta odlaže da mu pozajmi Kirov cilindar, jedno od najznačajnijih persijskih kulturnih blaga.

Kirov cilindar

“Pošto Kirov cilindar nije prebačen u Iran, podnećemo tužbu Organizaciji UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) protiv Irana”, izjavio je Hamid Bagai, šef iranskog ministarstva za kulturno nasleđe i turizam, a prenose danas mediji.

Mnogi istoričari smatraju da je taj cilindar, otkriven 1879, najstarija povelja o ljudskim pravima na svetu. Kirov cilindar je otkriven 1979. u Vavilonu, a danas se čuva u Britanskom muzeju. Na cilindru se nalazi duga linija kraljeva, sve do 3. milenijuma p.n.e. Cilindar se smatra prvom poveljom o ljudskim pravima. Zbog toga su Ujedinjene nacije prevele 1971. godine cilindar na sve svetske jezike. Cilindar propisuje normalne elemente persijske vlasti: religioznu toleranciju, ukidanje ropstva, slobodu izbora i profesije. Uz popis svih pobeda persijskog kralja, rodoslova njegove dinastije, tu se nabrajaju i elementi persijske vlasti kao što su verska tolerancija, ukidanje ropstva i sloboda izbora profesije.

“Britanski muzej nam je saopštio da će nam ga poslati u septembru, pa u novembru, pa na kraju 16. januara. Do sada smo investirali 200.000 dolara u mere zaštite tog artefakta”, dodao je Bagai.

Izvor: Blic Online Beta - AFP

KONCERT U POMEN ŠOPENU

Aleksandra Radovanović    Kultura, Muzika, Vesti

U četvrtak u “Kolarcu”, povodom 200 godina od rođenja Šopena, koncert Simfonijskog orkestra RTS-a. Dirigent Bojan Suđić, solista Aleksandar Serdar.

Povodom godišnjice rođenja Frederika Šopena, u dvorani Kolarčeve zadužbine, u četvrtak, 11. februara, biće održan koncert Simfonijskog orkestra RTS-a.

Tim koncertom Muzička produkcija Javnog medijskog servisa obeležava jubilej, 200-tu godišnjicu od rođenja slavnog kompozitora.

Na programu su Šopenov “Koncert za klavir i orkestar br. 2 u f-molu, “Deveta simfonija” Antonina Dvoržaka i “Fantazija na srpske teme” Nikolaja Korsakova.

Orkestar nastupa pod dirigentskom palicom maestra Bojana Suđića, a solista je pijanista Aleksandar Serdar.

Frederik Šopen je rođen 1810. godine. Smatra se najistaknutijim predstavnikom poljske muzičke kulture i jednim od najznačajnijih kompozitora i pijanista svih vremena.

Bio je prvi zapadni komopozitor koji je u klasičnu muziku uneo elemente slovenske muzike. Šopenove mazurke i poloneze su temelj poljske narodne klasične muzike.

Poljska se dostojno odužuje svom velikanu. Svake pete godine u Varšavi se održava čuveni Međunarodni konkurs pijanista “Frederik Šopen”.

Šopenovo ime nose varšavski aerodrom, jedan asteroid i krater na Merkuru.

O Šopenu i njegovoj vez sa Žorž Sand snimljena su dva igrana filma, kao i biografski film “Pesma za sećanje”, snimljen 1945. godine.

Za života, veliki umetnik je često skretao pažnju i time što je brijao samo jednu stranu lica.

“Nema veze, i onako publika vidi samo moj desni profil” odgovarao bi znatiželjnicima veliki pijanista i još veći kompozitor.

Izvor: RTS

IZLOŽBA O VOJISLAVU ILIĆU

Nebojša Đorđević    Kultura, Poezija, Vesti

BIBLIOTEKA MATICE SRPSKE OBELEŽAVA 50 GODINA OD ROĐENJA PESNIKA

Postavku koja će biti izložena do 12. marta čine brojna izdanja Ilićevih pesama, kao i izbor literature o njegovom stvaralaštvu

NOVI SAD - Povodom 150 godina od rođenja pesnika Vojislava Ilića biblioteka Matice srpske pripremila je izložbu koja će biti otvorena danas.

U prostorijama Matice srpske od 8. februara do 12. marta biće izložena brojna izdanja Ilićevih pesama, kao i izbor literature o njegovom stvaralaštvu.

U pratećem katalogu izložbe objavljeni su odlomci iz tekstova koje su o Iliću i njegovoj poeziji napisali pesnikov brat Dragutin Ilić i supruga Zorka Ilić, kao i kritičari i pisci Ljubomir Nedić, Milan Savić, Marko Car, Branislav Nušić, Jovan Dučić, Svetislav Stefanović, Jovan Skerlić, Todor Manojlović, Sima Pandurović, Veljko Petrović, Momčilo Nastasijević, Velibor Gligorić, Zoran Mišić, Miodrag Pavlović, Milorad Pavić, Ivan V. Lalić i Ljubomir Simović.

Autorke izložbe i kataloga su Ivana Grgurić i Silvija Čamber.

Vojislav Ilić se rodio 1860. godine u Beogradu u porodici pesnika i političara Jovana Ilića, čiji je dom na Paliluli bio stecište književnika i intelektualaca onog vremena. Ometen bolešću i srpsko-turskim ratovima, Vojislav je školovanje napustio rano i obrazovao se uglavnom kod domaćih učitelja. Prve pesme, u duhu Zmaja i Jakšića, napisao je još kao dečak, ali je ubrzo, zahvaljujući očevoj biblioteci i ruskim oficirima preko kojih se upoznao s ruskim jezikom i književnošću, među svetskim klasicima pronašao nove poetske uzore.

Prvu zbirku poezije “Pesme” objavio je 1887. godine, a drugu, pod istim nazivom, dve godine kasnije. Sarađivao je s gotovo svim značajnim listovima i časopisima svog vremena i do smrti (1894) bio aktivan društveni i politički satiričar.

Izvor: Glas javnosti

PRONAĐEN “GRAD DINOSAURUSA”

Aleksandra Radovanović    Nauka, Vesti

U provinciji Šandong u Kini otkriveno više od 3.000 otisaka stopala dinosaurusa, starih od 100 miliona godina.

Kineski naučnici saopštili su da su u provinciji Šandong, na istoku zemlje, otkrili više od 3.000 otisaka stopala dinosaurusa, starih od 100 miliona godina, koji su svi okrenuti u istom smeru.

Otisci najmanje šest vrsta dinosaurusa pronađeni su na području grada Džučeng, javila je kineska agencija Sinhua. Stručnjaci veruju da je reč o otiscima starim više od 100 miliona godina, koji upućuju na migraciju ili na panično bekstvo od predatora.

Fosili dinosaurusa pronađeni su na 30 lokacija oko Džučenga, zbog čega je dobio nadimak “Grad dinosaurusa”.

Otisci su pronađeni nakon tri meseca iskopavanja na kamenitoj padini od oko 2.600 kvadratnih metara u jednom klancu.

Naučnici navode da je otkriće veoma neuobičajeno, kako zbog broja tako i veličine pronađenih otisaka.

Otisci, dugi od 10 do 80 centimetara, pripadaju raznim tipovima dinosaurusa, među kojima su gigantske vrste poput tiranosaurusa i hadrosaurida.

Izvor: RTS