Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

MAMUTI I CAREVI NA ISTOM PUTU

Prvi arheološki park iz doba miocena biće uz Viminacijum

U vreme kada je u Srbiji bilo večito leto, a njenim savanskim predelima šetali nosorozi, džinovski jeleni, preci današnjih žirafa i hijene, zalutala je mamutica Vika u deltama Panonskog mora. Stara i bolesna, zaglibila se u blato, pala na kolena, nije imala više snage da se bori, ni šanse da preživi… U tom istom položaju pronašli su je pet miliona godina kasnije, početkom ovog juna, u blizini Kostolca arheolozi „Viminacijuma“. Vest o najstarijem otkrivenom mamutu u Evropi i retko dobro očuvanom obišla je odmah svet. Srbiju je tim povodom posetila i ekipa londonskog „Fajnenšel tajmsa“, a svoj skori dolazak najavio je i ekspert za mamute Dik Mol iz Roterdama. Takva svetska atrakcija mogla bi u Srbiju uskoro da dovede i brojne poklonike kulturnog turizma, tvrdi prof. dr Miomir Korać.

– Mamut je jedna od izumrlih vrsta životinja čiji su ostaci pronađeni na svim kontinentima osim Australije i Južne Amerike. U severnoj Americi i Rusiji pronađene su velike grobnice mamuta koji su umrli usled nekih prirodnih katastrofa, ali prava retkost je da se skelet mamuta nađe sasvim očuvan, kao što je slučaj sa našom Vikom. Zato je reč o senzacionalnom otkriću – objašnjava šef geološkog sektora Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Zoran Marković, jedan od članova tima koji upravo radi na ispitivanju pronađene mamutice.

Skelet mamuta pronađen je u rečnom i šljunkovitom nasipu neposredno pored Viminacijuma, na dubini od 27 metara. Reč je o jednom od tropskih, „južnih“ mamuta koji su pre više miliona godina iz severne Afrike prešli u Evropu. Vika, mamutica duga pet metara i teška 10 tona, imala je oko 60 godina, otkrili su do sada naučnici. Da je bila dama u godinama, zaključili su po znatno propalim zadnjim zubima, okoštalim vratnim pršljenovima i osteoporozi koja ju je mučila.

– Eto, i mamuti su bolovali od istih bolesti kao i mi – komentariše s osmehom Marković. – Ali ne znamo zašto se našla sama u pradelti reke Morave, jer mamuti su živeli u krdima, kao i današnji slonovi. Još jedna od misterija je i deo skeleta jelena pronađenog tik uz mamuticu.

Oko mamutice Vike upravo se postavlja betonski prsten prečnika 15 metara, koji će nositi drvenu konstrukciju visoku pet metara – prvu kuću za čuvenu mamuticu.

– To je privremeno rešenje koje će zaštititi Viku, omogućiti nam da nesmetano radimo i primiti prve posetioce. Zanimljivi su predmeti izloženi u muzejima, ali oni su samo predmeti. Zato se nadam da ćemo s jeseni krenuti u realizaciju idejnog projekta, koji već postoji, a predviđa izgradnju objekta koji će omogućiti da posetioci uživaju i u dodatnim audio-vizuelnim sadržajima, jer centralni događaj lokaliteta nije zaštita i očuvanje, već sam doživljaj, avantura – otkriva nam prof. dr Miomir Korać, koji predvodi ekipu arheologa.

Ništa u budućem muzejskom parku neće biti ugroženo savremenim materijalima. Posetioce će blatnjavim i izlokanim putevima do lokaliteta prevoziti stari vojni kamioni sa drvenim sedištima ili džipovi, a biće u prilici da šetaju peskom starim pet miliona godina, osete deo ambijenta u kome je mamutica živela. Sama Vika će biti konzervirana, ostavljena u položaju u kome se nalazi, ali će u objektu muzeja biti postavljena i njena figura u uspravljenom položaju i prirodnoj veličini.

– Od Viminacijuma, na prostor gde je mamutica, silazite niz prašnjave puteve, iznad vas se dižu strane litica od po 30 metara na kojima ima i pomalo zelenila i to vas dovodi u jedan park, ne baš iz doba jure, ali zasigurno iz doba miocena. Stanete kod Vike, podignete pogled i vidite visoko gore u profilu rimske grobove… Rimsko doba deluje tako daleko i tek tada pojmite gde su tih pet miliona godina, vreme kada nema ljudi na Zemlji – objašnjava Korać.

Ceo skelet Vikine daleko mlađe rođake mamutice Kike nalazi se u Kikindi, lobanje mamuta izložene su i u Novom Sadu i Smederevu, a nekompletni skeleti pronađeni su i u blizini Negotina, Zrenjanina, Beograda…
– Kada je otkrivena Vika stigli su pozivi sa raznih strana od ljudi koji poseduju ostatke mamuta. Imamo ideju da povežemo sva mesta u Srbiji gde se nalaze mamuti i napravimo jedinstveni kulturno-turističku turu „Putevima mamuta“. Mamuti su zgodna prilika da napravimo brend, privučimo turiste iz celog sveta koji će onda imati priliku da usput vide i turu „Rimski imperatori“, 18 rimskih imperatora rođeno je u Srbiji, Lepenski vir i prvu monumentalnu skulpturu praistorijskog čoveka, pa vinčansku kulturu i srednjovekovne spomenike Srbije, turu vina, i ko zna šta još… – smatra Korać.

Po brazilskom verovanju kada nađete mamuta to je sreća, a ako su još kljove okrenute prema domu, kao što je Vika okrenuta ka „Domus Scientiarumu“, budućem turističkom centru Viminacijuma, znak je novca, priča nam dalje u šali on:

– Lisabonska agenda kaže da je udeo kulture u svetskom profitu 19,3 posto. To je više nego udeo automobilske industrije. Zašto se i mi ne bismo oprobali na tom polju? Zašto da od staklenih figurica Vike, punjenih peskom starim pet miliona godina, ili od lanca gostiona sa „mamutskim“ obrocima ne napravimo svetski brend.

Prvi turisti koji će odsesti u Viminacijumu, jedinom arheološkom parku u Srbiji, očekuju se 2010. godine, za kada je zakazan i čitav niz međunarodnih kongresa. Već 2011. u amfiteatru sa 12.000 mesta, koji se upravo iskopava u Viminacijumu, održaće se mediteranske pozorišne igre antičke drame.

Romantična priča o Viki i jelenu

– Postoji verovanje da su mamuti završavali svoj život na mestu za koje su posebno bili vezani. Tako sam ja ovih dana, razmišljajući o sudbini naše Vike, došao do dve verzije priče koje nemaju veze sa naukom, naravno, već, možda, sa budućim crtanim filmom. Naša Vika, plemenito stvorenje i dama u godinama je, šetajući obalom Panonskog mora, koje se u to vreme već oceđuje i sklanja, naišla na jelena zaglavljenog u živom blatu. Pružila mu je surlu ili kljovu i izvukla ga, a on ju je u znak zahvalnosti svuda pratio. Kada je umirala, zajedno su došli u dolinu Morave – kaže Korać. Naravno, postoji i verzija za manje osetljive i romantične, dodaje on: Vika, dama od deset tona, zateturala se pomažući jelenu i zajedno s njim potonula.

Izvor: Blic Online Manuela Graf

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *