Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

KNJAŽEVAC NEKAD I SAD – OPŠTINSKA ZGRADA S POČETKA XX VEKA

Zgrada opštine, zidana je 1903. godine iz sredstava tadašnjeg opštinskog budžeta i imala je samo jedan sprat, na mestu gde je i pre toga bio objekat iste namene, ali skromnih razmera. Iza nje, nalazila se štala za konje, koji su upotrebljavani za prevoz pokojnika. Za vreme zidanja novog zdanja, sedište opštinske uprave bilo je u hotelu „Pariz“, a tokom Prvog svetskog rata, u zgradi je bilo stovarište hrane i glavna vojna stanica.
Tadašnja opština imala je predsednika i četiri kmeta.

Najviši organ opštine, bila je Skupština, koja je birana, skoro na isti način, kao u današnje vreme. Predsednik opštine, iako je imao je prilično velika ovašćenja, u mnogome je zavisio od tadašnjih političkih prvaka, te nije mogao da donese odluku, ako ih predhodno ne konsultuje,kao i lokalnog protu, Kmetovi, koji su imali, takođe, velika ovlašćenja , birani su iz reda odbornika. Svaki kmet je imao svoj rejon, koji je obilazio u ranim jutarnjim satima, noseći sa sobom štap, kojim je ponekad i tukao krivce. Kmetovi su bili odgovorni za red i čistoću u gradu, kao i za bezbednost građana. Imali su ovlašćenja i da saslušavaju izgrednike, koji su krali ili činili štetu u polju. Izricali su kazne, jer u to vreme nije postojao sudija za prekršaje.

U opštini su postojali panduri, koji su uručivali pozive građanima i služili tadašnje činovništvo. Razlikovali su se od običnih seljaka, samo po šajkači sa ctvenim obodom. Postojala je igradska straža i oni su, pored žandamerije kontrolisali ponašanje građana, podnosili prijave za nanetu štetu državnoj imovini, a nosili su dugačke puške iz Prvog svetskog rata.

U stambenim zgradama nije bila uvedena voda, ali su postojale ulične česme, odakle su građani nosili vodu za svoje potrebe, mada je veći broj domaćinstava imao svoje bunare.

Neposredno posle završetka Drugog svetskog rata, nadzidan je sprat i zgrada je, takođe produžena, u kojoj su se, takođe nalazili i SUP i sud, a u zadnjem delu kancelarije komunalnog preduzeća. Za pitanje Roma, bio je zadužen, njihov sunarodnik, koji je sa njima i održavao kontakt.

Danas u ovoj zgradi, rade službenici opštine i inspekcijske službe, Turističke organizacije, JP „Stara planine“ i JP „Toplane“.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *