Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

DVESTA GODINA OD ROĐENJA ČARLSA DIKENSA

LONDON – U utorak, 7. februara biće obeležena 200. godišnjica od rođenja Čarlsa Dikensa (1812-1870), jednog od najznačajnijih britanskih romanopisaca XIX veka i kritičara društvenih nepravdi viktorijanske ere.

Čarls Dikens je rođen u Lendportu, kod Portsmuta 7. februara 1812. godine. Bio je drugo od osmoro dece Džona Dikensa, službenika u Ministarstvu mornarice.

Prekretnica u Dikensovom životu bio je trenutak kad je kao 12-godišnjak bio prinuđen da prekine školovanje i radi u fabrici obuće pošto je njegov otac dospeo u dužnički zatvor. To je na njega ostavilo duboki trag. Tu se upoznao sa siromaštvom i postao najvatreniji glasnogovornik sirotinje svoga vremena.

Dikens je nastavio školovanje kada mu je otac pušten iz zatvora. Po završetku obrazovanja, zaposlio se u jednoj advokatskoj kancelariji, da bi potom radio u sudu, a kasnije kao novinar.

Godine 1833. počeo je da piše kratke priče i eseje za časopise. Njegova prva knjiga, zbirka priča pod naslovom „Bozove crtice“ objavljena je 1836. Iste godine oženio se Ketrinom Hogart, ćerkom urednika Ivning kronikla s kojom je imao desetoro dece.

Nakon uspeha „Pikvikovog kluba“, Dikens se posvetio pisanju, stvarajući sve složenija dela. Među njegovim najpoznatijim delima su „Oliver Tvist“, „Nikolas Niklbi“, „Božićna priča“, „Velika očekivanja“ i „Dejvid Koperfild“, roman koji sadrži dosta autobiografskih elemenata.

Godine 1842. posetio je SAD i Kanadu, što je dovelo do njegovih kontroverznih „Američkih beležaka“.
Umro je 9. juna 1870. godine. Sahranjen je u Pesničkom kutku Vestminsterske opatije, a natpis na njegovoj grobnici glasi: „Saosećao je sa siromašnima, napaćenima i potlačenima“.

Sa više od 300 filmskih i televizijskih adaptacija snimljenih po motivima njegovih dela, Dikens se može smatrati najomiljenijim piscem sveta kinematografije. Ove godine će u njegovu čast britanski i američki filmski institut prirediti retrospektivu.

Među najboljim adaptacijama smatraju se MGM-ov filmovi „Dejvid Koperfild“ i „Priča o dva grada“ koji su snimljeni 1935. Klasicima se, takođe, smatraju ekranizacije romana „Velika očekivanja“ (1946) i „Oliver Tvist“ (1948) britanskog reditelja Dejvida Lina, a među najnovijim ostvarenjima je i film „Oliver Tvist“ (2005) Romana Polanskog.

Dok su u Britaniji još prošle godine počele pripreme za veliki jubilej u vidu tribina, festivala kratkih filmova na temu Dikensa, retrospektive filmova snimljenih po njegovim romanima i serije „Velika očekivanja“, ove godine, u pripremi su dva filma po romanima Dikensa – „Velika očekivanja“ sa Rejfom Fajnsom i Helenom Bonam Karter, „Tvist“ sa za sada nepoznatom glumačkom podelom, kao i serija „Misterija Edvina Druda“.

Izvor: Glas javnosti/Tanjug

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *