Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

PET VEKOVA OD ROĐENJA ĐORĐA VAZARIJA

Danas se navršava 500 godina od rođenja Đorđa Vazarija, italijanskog slikara, pisca, istoričara i arhitekta, koji je rođen 30. jula 1511. godine u Arecu.

Radio je u Rimu, Napulju, Arecu, a njegove mecene bili su članovi porodice Mediči.

Vazarijeve slike je publika više poštovala za vreme njegovog života, nego posle njegove smrti.

On je bio plodan slikar manirističkog stila. Najpoznatija slikarska dela ovog umetnika su oslikani zid i plafon u Palazzo Vecchio (Stara palata), gradskoj kući u Firenci.

Na ovom delu je sa svojim pomoćnicima radio od 1555. godine. Slike su bile religiozne i mitološke sadržine. Takođe je poznat i po oslikavanju kupole u Firentinskoj katedrali, ali ovaj rad nije uspeo da završi.

Kao arhitekta je bolje zapamćen nego kao slikar. Poznat je njegov „Vazarijev koridor“. Učestvovao je u renoviranju crkava Santa Maria Novela i Santa Kroče.

U Rimu je sa pomoćnicima radio na renoviranju vile Đulije (Villa Giulia). Napravio ja nacrt za palatu Ufici, sadašnju istoimenu galeriju.

Mnogo je doprineo razvoju istorije umetnosti.

Do 19. veka je svojim delom „Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata“ presudno uticao na karakter celokupne literature o umetnosti. U tom delu je sadržana zbirka od oko 200 biografija umetnika iz perioda od rane do kasne renesanse. On je ovo delo posvetio Kozimu de Medičiju.

Pisao je biografije o umetnicima na osnovu sakupljenih arhivskih podataka, sakupljenih pisama, razgovora sa umetnicima ili ljudima koji su ih poznavali. Nastojao je da vidi svako umetničko delo o kome će pisati. Ponekad je prilikom pisanja izmišljao pojedine detalje iz života umetnika.

Ova knjiga doživela je dva različita izdanja za njegova života: 1550. i 1568. godine. Drugo izdanje sadrži više faktografskih podataka, u njemu je pisac izmenio neke dotadašnje poglede na umetnost.

U ovoj knjizi je Vazari uspostavio vezu između biografija umetnika i teorije umetnosti. Istorijsku koncepciju sprovodi kroz čitavo delo.

Od izuzetne je važnosti njegov stav da umetnička dela treba procenjivati u skladu sa epohom u kojoj umetnik stvara.

Vazari je prvi pisac o umetnosti koji je epohu omeđenu Đotom i Mikelanđelom nazvao renesansom.

Umro je 27. juna 1574. godine u Firenci.

Izvor: RTV/Tanjug

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *