Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

BLAGO NJEGOŠU, ŽELJA MU SE ISPUNILA

Da je pisac „Gorskog vijenca“ znao za taj „jezik“, on bi na njemu pisao, kaže profesorka Lidija Tomić

Lidija Tomić

Podgorica – Vest koja je osvanula ovih dana da je Njegošev „Gorski vijenac“ preveden na crnogorski jezik izaziva najviše podsmeha među poznavaocima Njegoševog dela, profesorima Filozofskog fakulteta u Nikšiću, piscima, pesnicima, ali i zabrinutost da se tim „crnogrski govoro-slovci“ ne povedu i započnu crnogrčenje dela Andrića, Crnjanskog, Marka Miljanova….

Priređivač novog izdanja „Gorskog vijenca“ je podgorički novinar Božidar Miličić, dok je propratni tekst uz „korigovani“ Njegošev ep napisao profesor i član Dukljanske akademije Novak Kilibarda.

Miličić je u „Gorskom vijenacu“ uneo ortografska pravila crnogorskog jezika, intervenisao na stotinak mesta u Njegoševom delu, tako što je, u određene reči uneo dva nova slova crnogorskog jezika ś i ź.

Profesor dr Jelica Stojanović, sa Odseka za srpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću, za „Politiku“ kaže da „otkad se u Crnoj Gori započelo sa proklamovanjem i izmišljanjem nepostojećeg jezika samo se smenjuju nazadni, apsurdni i besmisleni potezi“.

„Prvo je izmišljeno ime za jezik, potom su ime bez bilo kakvog sadržaja uneli kao ime za nastavni predmet uškolama, zatim u Ustav, a potom je Ministarstvo formiraloi „Savet za standardizaciju“, koji se posle izvesnog vremena natezanja i mučenja raspao, a da nije „porodio“ bilo kakav standard, zatim je na Filozofskom fakultetu otvoren „studijski program“ za „crnogorski jezik“, na kojem, gle čuda, postoji predmet koji se zove „Istorija crnogorskog jezika“.

Profesorka Stojanović kaže da je i najnovije „tragikomično izdavanje Gorskog vijenca, još jedno u nizu pokušaja kvarenja i krivotvorenja i jezika, i istorije, – Njegoševog i njegoševskog bogatog, slojevitog i istinitonosnog srpskog jezika“.

„Sada još da prevedu Srpski bukvar, Srpsku gramatiku, prva znanja za osnovne srpske škole, nastavne planove i programe za srpski jezik, svedočanstva u kojima je nastavni predmet srpski jezik, itd. itd…. – Iz vremena Petrovića na „crnogorski jezik“ pa bi se i ovaj „prevod“ Gorskog vijenca na „crnogorski jezik“ mogao bolje uklopiti u lažnu sliku jednog vremena. A onda dalje ići unazad kroz vreme i vekove u prevođenje, dok se ne stvori istorija „crnogorskog jezika“ prevođenjem (sa) srpskog, ili dok se jednom možda ne prizovemo pameti i istini“, rekla je za naš list poznata lingvistica prof.dr Jelica Stojanović.

Vest da će Njegošev „Gorski vijenac“ biti štampan na „crnogorskom“ jeziku, po rečima prof. dr Lidije Tomić je „i užasna i zastrašujuća iz više razloga“.

„Za mene to nije samo povreda autorskih prava jednog stvaraoca, već skrnavljenje književne svetinje i autentičnosti Njegoševog književnog dela. To je prepravljanje književnog i jezičkog apsoluta koje se graniči s nemogućim. Da je Njegoš znao za taj „jezik“, on bi na njemu pisao“, kaže za „Politiku“ dr Lidija Tomić,profesor srpske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. „Uostalom, ovo i nije ništa drugo do klasičan primer kulturnog genocida nad srpskom jezičkom tradicijom u Crnoj Gori, tim pre što se radi o potrebi da se i Njegoš odvoji od samog sebe i svog dela. Njegoš je bio živ kada se „Gorski vijenac“ pojavio i sam bi ga prepravljao da je u rukopisu bilo drugačije napisano. Ovako, novokomponovano izdanje „Gorskog vijenca“ znači falsifikovanje njegove celine i celovitosti“.

O „Gorskom vijencu“ na crnogorskom jeziku prof. dr Dragan Koprivica kaže:

„Sećam se još iz detinjstva iz mojih ličnih razgovora sa Njegošem da je još u svoje vreme bolno patio što nema dovoljno ni stila niti dovoljno poznavanja jezika naroda u Crnoj Gori. Ali mi se poverio da se iskreno nada da će ga neki novi genijalac u 21- vom veku doraditi i dograditi“, kaže za naš list Koprivica.

Njegoš sada, kako kaže Koprivica, može mirno da spava.

„Očekujem da će i narodu Crne Gore biti održana po dva časa večernje škole o poznavanju Njegoša i kako je ustvari on želeo da piše“, dodaje Koprivica. „BlagošNjegošu, želja mu se ispunila“.

Izvor: Politika Novica Đurić

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *