Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

MEDIJI KVARE SRPSKI KNJIŽEVNI JEZIK

Briga o jeziku slaba

Opšta briga o srpskom književnom jeziku je veoma slaba, a među glavnim kvariteljima našeg književnog jezika su elektonski mediji, rekao je profesor beogradskog Filološkog fakulteta Milorad Dešić.

Utvrđenog standarda trebalo bi da se drže svi oni čija reč, način izgovora, utiče na milione ljudi, ipak, svakodnevno možemo videti i čuti kako se u udarnim informativnim emisijama omaši u akcentu, izrazu, rekao je prof. Dešić u izjavi Tanjugu.

On smatra da briga o jeziku treba da bude opštedruštvena i da samo jedan deo obaveze pripada stručnjacima, lingvistima, lektorima, koje, kako je istakao, malo ko hoće da posluša u današnje vreme.

Niko ne odgovara za to što loše govori u odnosu na standard i kao da je svejedno kako će se govoriti u televizijskim emisijama, književnim jezikom ili pak zavičajnim, lokalnim dijalektom, istakao je prof. Dešić, navodeći da lingvisti nisu strogo za to da se koristi krut govor, ali se svi oni čija se javna reč, govorna ili pisana, sluša, moraju pridržavati standarda, zbog velikog uticaja.

Mediji su, uz školu, glavno mesto gde se uči književni jezik, ističe profesor, podsećajući da su kod mnogih nastavnika srednjih škola skoro izbačeni gramatika, jezik, pravopis, i da nastava književnosti nije uvek na visokom nivou.

Ima i takvih medija koji neguju lokalni dijalekat, jer žele da se što više dodvore gledaocima i publici, a ima i onih koji to rade „na pola“, pa u njihovim emisijama imamo „dijalekatsku obradu neke književne forme“.

Govoreći o odnosu dijalekata i književnog jezika, prof. Dešić je naveo da se dijalekatsko bogatstvo smanjuje, ukoliko se povećava uticaj književnog jezika.

Dijalekti nisu nestali i neće ni u budućnosti, ali se ipak njihova zona sužava i manji je broj osoba koje upotrebljavaju svoj lokalni govor, rekao je Dešić, podsetivši da lokalni govor ostaje u funkciji posebno u privatnom ili familijarnom razgovoru.

Dijalekat će i dalje imati svoju funkciju, ali za javno obraćanje služi književni, standardni jezik, koji pokriva čitav srpski kulturni prostor, zaključio je prof. Dešić.

Izvor: S-media

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *