Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

SA Ž.N. ROBEROM KROZ „STARI RIM“

U izdanju „Klija“ objavljen je „Stari Rim“ Žana-Noela Robera, „vodič“ kroz rimsku civilizaciju kakvog do sada nije bilo.

Rober je uspešno sažeo, organizovao i prezentirao sve što je bitno da se upoznaju i razumeju dogadjaji, ljudi, organizacija države, društva, vojske i bezbroj drugih elemenata, koji čine tu veoma kompleksnu civilizaciju.

Poznati proučavalac Rima, autor nekoliko knjiga o istoriji privatnog života u antičkom Rimu, Rober se odazvao pozivu francsukog izdavača da za ediciju „Vodiči kroz civilizacije“ koja nudi putovanje kroz vreme i prostor (Egipat, Grčka, Indija, Kina, Japan…) napiše koncizan, zanimljiv, informativan pregled rimske civilizacije.

Pregled počinje mitskim osnivanjem grada Rima 753. godine pre nove ere i završava se 476. godine nove ere, kada su carska obeležja upućena iz Rima Zenonu, caru istočnog Carstva, i time je Zapadno prestalo da postoji.

Vodič je zamišljen da u prvom redu bude namenjen studentima, onima koji su zainteresovani za istoriju i drevne civilizacije, putnicima…, ali Rober je načinio tako dobro organizovan i pregledan „podsetnik“ koga će se laćati i ljudi iz struke ako im treba neki konkretan i bitan podatak. Pored veoma dobro organizovanog sadržaja, tu su mape, planovi, tabele, ilistracije, bibliografija, opšti indeks, indeks imena ličnosti i biografski podaci, po azbučnom redu, najvažnijih ličnosti.

To je sve sažeto na manje od 300 strana.

Rober smatra da istoriji rimske civilizacije danas preti zaborav, više nego ikada, jer je svedena na nekoliko otrcanih klišea, a u udžbenicima joj je posvećeno tek nekoliko strana sa dosadnim, hronološki, poredjanih datumima.

Veoma obrazovani čitaoci, procenjuje autor, skloni su da donose sudove ne vodeći računa koliko su Rimljani imali druge kriterijume, poglede na svet, moralne vrednosti u odnosu na savremenog čoveka.

Prvo poglavlje knjige, kojim je obuhvaćeno više od 1000 godina istorije Rima, (samo 34 strane) podeljeno je na period kraljevstva, republikanski i carski, koji se deli na principat i dominat. Pored veoma sažetih informacija o svakom od perioda, najviše prostora zauzimaju hronološke tabele na kojima se mogu naći svi važni datumi i kratka napomena na koga se odnose.

U drugom poglavlju „Grad i njegova imperija“, Rober opisuje kako se menjao prvobitni plan Rima, koji su mu bili kvartovi, trgovi i to ilustruje rekostrukcijom karte grada na kojoj su obeležene vazne gradjevine, vrtovi, akvadukti, kapije, putevi.

Zanimljiva, a pre svega korisna i informativna je tabela sa statističkim podacima Rima iz vremena cara Konstantina, jer su oni sačuvani u „Regionaru“.

Grad u kome je živelo više od milion stanovnika imao je i 1.325 fontana, 11 akvedukta, 967 javnih kupatila, 28 biblioteka, 100 hramova, 3.785 bronzanih statua slavnih ljudi …

Politička i društervna organizacija rimske države je tema trećeg poglavlja i tu se može videti da se do vlasti dolazilo putem novca i nepotizma.

U odeljku posvećenom društvenim klasama jasno su definisana prava i obaveze svake skupine, ali je bitno da je granica izmedju klasa bila „porozna“ i novac je otvarao put u „visoko društvo“.

Velika pažnja posvećena je pravosudju u Rimu, jer na njemu se temelje pravi sistemi svih evropskih naroda.Ekonomskim životom u rimskoj državi bavi se četvrto poglavlje. U drugom delu knjige koji je naslovljen „Rimljanin“, Rober se bavi njegovim shvatanjem i merenjem vremena, religijom, književnošću, umetnošću, slobodnim vremenom i privatnim životom.

Izvor: B 92

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *