Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

OSVAJANJE KNJIŽEVNIH SLADOKUSACA

(Ilustracija Ivana Radenković)

Ministarstvo kulture već četvrtu godinu otvara konkurs za strane izdavače zainteresovane za prevođenje srpske literature

Sledeće godine na Sajmu knjiga u Lajpcigu Srbiji će biti posvećena posebna pažnja, kao zemlji počasnom gostu, pa će stoga težište ove godine biti na prevođenju dela na nemački jezik i na posvećenosti nemačkim, austrijskim i švajcarskim izdavačima, kaže za „Politiku“ Zoran Hamović, specijalni savetnik ministra kulture Republike Srbije.

Ovo je četvrta godina zaredom u kojoj Ministarstvo kulture Republike Srbije otvara konkurs za zainteresovane inostrane izdavače, za projekat prevođenja i objavljivanja knjiga, naročito savremene srpske književnosti. Pri Ministarstvu kulture postoji fond za sufinansiranje prevođenja srpske literature na strane jezike i plaćanje autorskih prava, dok zainteresovani strani izdavači snose ostale troškove štampanja knjiga, kaže Hamović.

Ministarstvo kulture Republike Srbije omogućava stranim izdavačima da se jave na konkurs, biraju knjige i dobijaju određenu finansijsku podršku, a prema Hamovićevim rečima najvažnije je stvoriti kontinuirano poverenje i saradnju sa većim brojem stranih izdavača. U protekle tri godine, u okviru Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, dodela nagrade „Dositej Obradović“ stranim izdavačima koji objavljuju našu književnost stvorila je među njima poseban ugled.

Potrebna je spremnost naše strane da ove godine podrži pre svega ono što izdavači sa nemačkog govornog područja traže. Dobar izbor i predlog stranim izdavačima mogu da naprave i naši prevodioci koji žive u inostranstvu i koji imaju kontakte sa stranim izdavačima. Od ove godine počećemo i sa godišnjom listom ostvarenja srpske književnosti. Ono što je našim čitaocima interesantno, ne mora da bude zanimljivo na isti način i strancima. Izdavači nerado rizikuju i teško se odlučuju za objavljivanje nepoznatih pisaca, sa manje prisutnih jezika, objašnjava Hamović, dodajući da postoje ekskluzivni izdavači koji vole da eksperimentišu i daju šansu dobroj literaturi koja ne dolazi kao proizvod komercijalne inercije, ali naravno oni to rade samo do određene granice i na svoju štetu.

– Ministarstvo kulture Republike Srbije podržavaće ove i naredne godine gostovanja naših pisaca u inostranstvu, u znatno većem obimu nego do sada. Strani izdavači radije će objaviti srpske savremene pisce, pre svega zbog toga što oni mogu da budu gosti književnih večeri i da na najbolji način govore čitaocima. Budući da nemamo srpske kulturne centre u Evropi, osim onoga u Parizu, za gostovanja pisaca koristićemo i naše ambasade, poput one u Kopenhagenu, gde već imamo promotivni prostor – objašnjava Zoran Hamović.

Inače, ova godina u Srbiji biće proglašena godinom knjige i jezika, od 23. aprila 2010. do 23. aprila 2011. godine, sa dva jubileja posvećena Meši Selimoviću i Ivi Andriću.

Kao unikatan primer profesionalnog odnosa prema predstavljanju naše književnosti u svetu, književni kritičar Vladislava Gordić-Petković navodi projekat „Srpska proza u prevodu“ beogradske izdavačke kuće „Geopoetika“.

– Birajući kompetentne i senzibilne prevodioce koji u pravom smislu te reči bdiju nad tekstom, urednici „Geopetike“ izabrali su i romane koji odlično komuniciraju sa stranim čitaocima: pre svih, to su Basarina „Fama o biciklistima“ i „Strah i njegov sluga“ Mirjane Novaković. Prevođenje na strane jezike ne treba da bude piščev lični rizik ni usamljen poduhvat, već dugotrajna, uporna i pažljivo vođena kampanja za osvajanje uskog kruga književnih sladokusaca, i to najpre onih u bliskom susedstvu. Mali evropski izdavači sa profilisanim edicijama poput pečujskog „Jelenkora“ ili italijanskog „Zandonai“ imaju više motiva, volje i prostora za to nego velike izdavačke kuće – kaže za naš list Vladislava Gordić-Petković, predlažući roman Mirjane Đurđević „Kaja, Beograd i dobri Amerikanac“ za prevođenje na engleski, jer on predstavlja srpsku književnost u ljupkoj, slatko-gorkoj kombinaciji lokalnog i globalnog, satiričnog i sentimentalnog, dok u skoroj budućnosti svakako treba predstaviti romane Judite Šalgo, Jelene Lengold i Ljubice Arsić, Milete Prodanovića i Aleksandra Gatalice.

Izvor: Politika Marina Vulićević

Prevodi u Srpskom PEN-u

Srpski PEN centar nedavno je upriličio izložbu knjiga naših pisaca, koje su prevedene na strane jezike, kao i nekoliko antologijskih izdanja posvećenih srpskoj književnosti. Prema rečima Gojka Božovića, člana uprave Srpskog PEN-a, većina tih izdanja nije dostupna širem krugu čitalaca, i upravo zbog toga postoji namera da bude osnovana biblioteka prevoda dela naših pisaca na strane jezike. Među prevedenim knjigama mogu se videti izdanja Velikićevih romana „Ruski prozor“, u makedonskoj izdavačkoj kući „Slovo“, u ediciji „Sto slovenskih romana“, kao i „Vija Pula“ u italijanskom „Zandonaiju“, zatim „Druid iz Sindiduna“ Vladislava Bajca, u izdanju grčkog „Kedrosa“, kao i romana „Hamam Balkanija“ istog autora u hrvatskoj „Frakturi“, bugarskoj „Sijeli“ i austrijskom „Vizeru“. Mogao se videti i prevod knjige „Ludvig“ Davida Albaharija u nemačkom „Eihbornu“, zbirka priča Mihajla Pantića „Ako je to ljubav“ u bugarskom „Kolibriju“ i mađarskom „Timpu“, „Preljubnici“ Vide Ogljenović u grčkoj „Metahmiji“, tri knjige Dragoslava Mihailovića u bugarskoj „Stigmati“, poezija Dragana Dragojlovića na španskom, kineskom i turskom. Na japanski su prevedena dela Milorada Pavića i Ljubomira Simovića, a u Ukrajini je objavljena Antologija srpske priče.

M. V.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *