Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

NOVE KNJIGE IZ „KLIJA“

Bojimo li se budućnosti? U Evropi ili globalno, ona nezadrživim tokom napreduje, pre svega zahvaljujući tehnološkoj revoluciji. Uhvatiti korak sa njom, osloboditi se predrasuda ali zadržati sopstveni koncept razvoja koji čuva osnovne karakteristike jednog društva jeste, stručnjaci procenjuju, verovatno najpoželjniji i najbolji način ulaska u tu budućnost.

O tome nam govori najnovija knjiga izdavačke kuće „Klio“ iz Beograda, objavljena u ediciji „Opstanak“. Reč je o delu „Ekstremna budućnost“ Džejmsa Kantona (prevod sa engleskog Đorđe Trajković) koje za podnaslov ima i kratko razjašnjenje onoga o čemu autor govori – Najznačajnije tendencije koje će promeniti svet u narednih pet, deset i dvadeset godina. Knjiga je „posledica“ jednog sureta predsednika SAD Džordža Buša sa stručnjacima posle 11. septembra, kada je bilo jasno da ni budućnost Amerike (ni sveta) neće biti ista. „Bili smo na pragu velikih promena. Svi smo to osećali. Američke vođe, kao i većina Amerikanaca, počeli su da shvataju kako ništa više neće biti kao do tada. Posle 11. septembra sve se moralo početi iznova. Nastajala je nova složena budućnost – ekstremna budućnost teškoća, rizika, opasnosti i, možda, novih mogućnosti – koju niko, čak ni naše vođe, nije u potpunosti razumeo“, piše autor.

Sastanak je bio podstrek da kasnije Kanton napiše knjiu „Ekstremna budućnost“, koja je sada pred nama. Jedna od osnovnih namera dela jeste da ustanovi čija će vizija budućnosti prevladati. Da li će to biti vizija sekularnih, terorističkih i verskih ekstremista koji će budućnost usmeravati ka izolaciji svojih zajednica od drugih, ka carovanju siromaštva, tiranije i manipulacije u njima? Ili će budućnost pripasti onima koji se zalažu za procvat modernog doba, ljudima koji zastupaju vrednosti demokratije, tolerancije, slobodne trgovine i prava pojedinaca – uključujući i verska prava – pita Kanton i sebe, i čitaoce, istovremeno odgovarajući da se ta bitka ne može dobiti samo iz rovova, diplomatijom ili odnosima sa javnošću. „Ona se velikim delom mora dobiti širenjem napretka u svetu i doprinosom bezbednosti u razvoju, kako bi se ubrzalo stvaranje mirnijih i prosvećenijih zajednica.“

U ediciji „Agora“ istog izdavača objavljena je i „Sociologija porodice“ Martin Segalan, u prevodu Nataše Ikodinović i Bojana Đorđevića sa francuskog. Recenzent knjige, prof. dr Anđelka Milić naglašava da mi oskudevamo u ovakvoj vrsti literature i da se nada da će ova knjiga biti podstrek da se i u našem društvu razmišljanje o porodici pokrene sa mrtve tačke. Od sedamdesetih godina prošlog veka, kada je u celom svetu vladalo uverenje da će porodica da se raspadne, pa do novog vremena kada se ponovo veruje u nju, ova oblast zaista zahteva detaljne analize i teorije. Sociološka studija Martin Segalan pokreće različite teme vezane za porodicu: seksualne slobode, homoseksualne zajednice, razvode, porodično nasilje, usvajanje dece, generacijski jaz… Njen je osnovni kvalitet taj što ne donosi konačne ocene i ne presuđuje, a podstiče na razmišljanje i – akciju.

izvor: Politika A. C.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *