Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

„SIMBOL“ U MASONSKOM LAVIRINTU

ZA samo 24 sata otkako je u utorak u ponoć ušla u štampu, nova hit knjiga Dena Brauna, „Izgubljeni simbol“, prodata je u više od milion primeraka, samo u Americi, Kanadi i Velikoj Britaniji! I pre nego što se zavrtela rotacija, većinu čitalaca gotovo magnetski privukla je sama tema romana: uticaj masona na SAD, od osnivanja države pa do danas.

Ljubitelji zavera ovu knjigu čekali su pet godina i iako je njen sadržaj čuvan kao najveća tajna, mnogobrojni „braunolozi“ utrkivali su se da otkriju novi kod kojim će pisac još jednom privući milione poklonika i izazvati nove kontroverze. Najdalje u tome, i to veoma uspešno, otišao je Dejvid Šugerts, u knjizi „Tajne udovičinog sina“, koja se ovih dana pojavila kod nas u izdanju „Stilosa“, preduhitrivši srpski prevod „Izgubljenog simbola“. I dok naši čitaoci sa nestrpljenjem očekuju početak novembra, kada će se knjiga, koja je munjevitom brzinom već postala svetski fenomen, pojaviti u izdanju novosadaskog „Solarisa“, pred njima je već ključ za bolje razumevanje Braunovog poslednjeg romana.

Radnja „Izgubljenog simbola“ odvija se u tunelima, hodnicima i tajnim odajama ispod Kapitol hila u Vašingtonu, gde je smeštena zgrada američkog Kongresa. Glavni junaci, simbiolog Robert Langdon i njegova saradnica Katrin Solomon, ulaze u avanturu posle pronalaženja neobičnog predmeta sa pet urezanih simbola i otmice Pitera Solomona, njegovog mentora a njenog rođaka. Splet okolnosti dovodi ih do Kapitol hila gde na različitim lokacijama pokušavaju da otkriju tajne i simbole masonerije, uključujući i znake koji se nalaze na velikom pečatu Sjedinjenih Država i na dolarskim novčanicama.

U „Tajni udovičinog sina“, Šugerts je izneo ogromnu građu o istorijatu masonerije, neobičnim udruženjima iluminata, Rozenkrojcera, sionskog bratstva mormona, otkrivajući niz provokativnih i neobičnih činjenica iz istorije SAD. Masonsko bratstvo ukorenilo se i počelo da širi u Americi oko 1713. osnivanjem prvih loža u Njujorku i Filadelfiji. Najugledniji mason tog doba bio je jedan od očeva američke nacije, veliki naučnik Bendžamin Frenklin, ali i prvi predsednik Džordž Vašington. U pisanju Deklaracije o nezavisnosti 1776. učestvovalo je 56 najuglednijih ljudi, među kojima je izvesno da su devetorica bili masoni, mada neke procene pominju i znatno veći broj.

Do velikog uticaja masona došlo je posle rata za ujedinjenje Amerike, a kruna njihove moći bila je izgradnja Kongresa na Kapitol hilu, ceremonijom koja je odredila mnogo toga što će se dešavati u naredna dva veka. Ka budućem gradilištu u punoj masonskoj opremi, uz doboše i fanfare, išla je velika kolona dostojanstvenika, što je po izveštajima tadašnjih novina, bila najveća masonska procesija ikada održana. Polaganjem kamena temeljca rukovodio je Džordž Vašington, ne samo kao predsednik, već i kao „veliki majstor zidar“ i uvaženi starešina svoje lože Aleksandrija br. 22. U procesiji je nošen masonski mač, kao i masonska biblija, koju je Vašington koristio i na svojoj inauguraciji. Čitane su molitve, a vrhunac službe bio je kada je Vašington učinio nešto što je bilo više nego čudno – polio je kamen vinom, žitom i uljem, što je tipičan masonski postupak.

Od tada pa do leta u kosmos američkih astronauta, masonski znaci provlače se kroz američku istoriju. Oldin i Armstrong, kada su kročili na Mesec, ispod odeće nosili su zastavu masonske lože, tvrdi Šugerts.
Kao i u prethodnim knjigama, i u ovom romanu Den Braun se poigrao šiframa i kodovima. Prema Šugertsovom pisanju Vašington je imao specijalni prsten za šifrovanje koji je koristio za slanje tajnih poruka svojim zapovednicima, ali i dve vrste tajnog mastila. Jedno je bilo nevidljivo, koje se moglo otkriti zagrevanjem, a drugo se moglo pročitati upotrebom specijalne hemikalije. Šifrovane poruke iz Francuske slao je i Bendžamin Frenklin, u vidu diplomatskih nota. Tomas Džeferson koristio je aparat za šifrovanje koji je sam izmislio.

I DžON VEJN MASON

TRENUTNO u SAD ima oko 1,7 miliona masona, a u ostatku sveta još oko dva i po, navodi Šugerts, napominjući neka od najatraktivnijih imena, od 18. veka pa do danas: Dejid Kroket, Bufalo Bil, Teodor Ruzvelt, Frenklin D. Ruzvelt. Dž. Edgar Huver, Hari Truman, Luj Armstrong, Djuk Elingtin, Bob Houp, Odi Marfi, Džon Vejn…

Izvor: Večernje novosti D. Bt.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *