Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

NOVI ŽIVOT POLA STOLEĆA STAROG PUTA OSLOBOĐENJA

Roman napisan 1961. po-novo je aktualiziran uspjelom filmskom adaptacijom, pa je tako zasluženo dočekao i svoj hrvatski prijevod u Algoritmu

ZAGREB – Krajem četrdesetih na izlazima iz velikih američkih gradova počela je gradnja širokih, višetračnih autocesta kako bi se u slučaju nuklearnog rata gradsko stanovništvo moglo što brže evakuirati.

Početkom pedesetih autoceste su potaknule gradnju suburbijskih naselja, odlično povezanih s urbanim središtima. Sljedećih godina ta su srednjostaleška predgrađa, s višečlanim obiteljima željnim materijalnog i društvenog dokazivanja, u kojima su žene bile kućanice a muškarci korporacijski službenici, postala temeljni model američkog društva, obilježavajući svojim snažnim konformizom čitavu poslijeratnu epohu.

Izvanredno dočekan roman

Richard Yates, tadašnji novinar i pisac govora Roberta Kennedyja, nastajanje suburbijskog modela američkog načina života popratio je novinarskom brzinom, gotovo uživo: radnja njegova debitantskog romana „Put oslobođenja“ smještena je u 1955. godinu, a sam roman objavljen je 1961.

U suburbiji Yates je vidio kraj američkog puta začetog revolucijom 1776. godine.

Suburbijska kasta, hijerarhijski superiorna staroj seoskoj populaciji, ovdje paradira u prosječnosti. Svi živimo u „slatkim malim kućama oličenima u bijelo i ružičasto i djetinje modro“, svi smo „dobri potrošači i odišemo Zajedniš-tvom i odgajamo djecu u kupki patetike“, i svaki „tatica je veliki čovjek jer zarađuje za život, a mamica je velika žena jer sve ove godine stoji uz bok tatici“.

„Put oslobođenja“ izvanredno je dočekan. Između ostalih, Kurt Vonnegut ga je nazvao „Velikim Gatsbyjem“ njegova doba. Roman je potom pomalo pao u zaborav, no posljednjih godina ponovo je otkriven. Magazin Time ga je stavio na listu 100 najboljih američkih romana nakon 1923., a Sam Mendes (redatelj „Vrtloga života“) snimio je istoimenu filmsku ekranizaciju s Leonardom DiCapriom i Kate Winslet. Jasno otkuda takav interes.

„Put oslobođenja“ pokazao se vizionarskim tekstom. Originalni „antisuburbijski roman“ i danas je suvremen gotovo kao i 1961. Suburbijski model života postao je zlatnim rezom zapadnog potrošačkog društva. Uz manje modifikacije, on se proširio čitavim globusom, pa danas američki suburbijski san o srednjestaleškom Disneylandu sanjaju i u Ciudad de Mexicu, i u Stuttgartu, i u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni.

Mizantropska fabula

Ali nije riječ samo o izvanrednom snimku dugoročnih društvenih promjena. Priča o neprilagođenom bračnom paru iz newyorške suburbije – „dragim mladim Wheelerovima s Puta oslobođenja, dragim mladim osloboditeljima s Puta Wheelerovih“ – odlično je napisan roman.

Pomalo mizantropska fabula precizno se odmotava prema svom kraju, tragediji koja, kao takva, u suburbiji nije predviđena.

Iz humusa te tragedije proklijat će i prva suburbijska feministička mučenica, April Wheeler, jedini lik s kojim Yates jasno suosjeća. Njene sestre, Juliet Randall iz „Arlington Parka“ ili Sarah Pierce iz filma „Mala djeca“ Todda Fielda , junakinje su našeg doba.

Izvor: Jutarnji hr Dragan Jurak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *