Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

OBNOVA U VRZINOM KOLU

REKONSTRUKCIJA Narodnog muzeja već dve godine se vrti u začaranom krugu. Zbog spornog ugovora između preduzeća „Kunsttrans“ i Muzeja o zakupu spornog depoa u Pančevačkom ritu,čije je poništavanje sudskim putem Ministarstvo kulture zatražilo od Vlade, nacionalno blago je za posetioce nedostupno, a u zgradi na Trgu Republike nije pomerena ni cigla!

Još kada je sredinom 2007. godine počelo pakovanje prvih eksponata, deo stručne javnosti i zaposlenih – kustosa Narodnog muzeja u Beogradu – osporavao je svrsishodnost skupe rekonstrukcije. Gotovo istovremeno, „Večernje novosti“ otkrivaju da se depo namenjen za smeštaj 200.000 eksponata nalazi na neadekvatnoj lokaciji (u industrijskoj zoni na levoj obali Dunava, ispod nivoa reke), da je posao sa „Kunsttransom“ sklopljen bez tendera, a da je zakupnina od 33.251 evra previsoka. U blizini magacina „Tehnohemije“ koji se tada adaptirao u depo, u međuvremenu je počela da niče i benzinska pumpa.

Ministar bez portfelja zadužen za Nacionalni investicioni plan, Dragan Đilas, tada kaže da je odluka „Ministarstva kulture (tadašnjeg ministra Dragana Kojadinovića) da se privatnoj firmi koja za to ne ispunjava predviđene uslove povere eksponati od neprocenjive vrednosti – zatečeno stanje“, kao i da smatra neprihvatljivim da se „sredstva predviđena za investicije troše na rentiranje nekih objekata“. Stoga je Trezoru dat nalog „da se stopiraju sva plaćanja“ po tom ugovoru.

Ni na horizontu se nije naziralo kada bi Muzej, zatvoren za javnost 2001. mogao ponovo da otvori vrata za publiku, a doajen srpskog slikarstva Ljubica – Cuca Sokić, za „Novosti“ tada iznosi svoju zabrinutost: „Ne mogu da razumem da će Muzej biti zatvoren nekoliko godina, zaboraviće se da je postojao.“

Na ovo kao da se u Narodnom muzeju i u Kunsttransu“ ne obaziru: u sporni depo ulažu se velika sredstva da bi se opremio najmodernijom opremom za čuvanje i obezbeđivanje umetničkih dela. Časopis „Micro PC“, prošle godine čak nagrađuje ovo dostignuće. Selidba eksponata, koja je trebalo da započne 2006. ni do danas nije krenula sa „mrtve tačke“.

Zbog vrzinog kola u koje je upala rekonstrukcija, bilo je i niz optužbi i kontraoptužbi. „Lopta“ je bačena unazad čak u „dvorište“ prethodnog ministra kulture Dragana Kojadinovića i tada njegovog pomoćnika Miladina Lukića, za koga se tvrdi je „bio obavezan“ da ministru kulture ukaže na „bezbednosni aspekt lokacije“. Lukić citira Zakon o kulturnoj baštini „koji jasno kaže da sve uslove čuvanja, pa time i bezbednosti propisuje centralna ustanova“. Dakle, u ovom slučaju Narodni muzej. Pogrešna procena nadležnih u Narodnom muzeju? Nedovoljna budnost u Ministarstvu kulture? Upravnog odbora?

Upravni odbor je početkom nedelje podneo kolektivnu i neopozivu ostavku, a aktuelni ministar kulture i njegov stručni tim su predlogom da se poništi ugovor o rentiranju spornog depoa, rešeni da rekonstrukciju našeg najznačajnijeg muzeja postave na nove, zdravije temelje.

TATJANA CVJETIĆANIN, DIREKTORKA NARODNOG MUZEJA U BEOGRADU
NE POMIŠLJAM NA OSTAVKU

– NI ne pomišljam na ostavku – kategorična je u izjavi za „Novosti“ Tatjana Cvjetićanin, direktorka Narodnog muzeja u Beogradu.

– Neopoziva ostavka Upravnog odbora je legitiman čin, a ostavku su pismeno detaljno obrazložili i ja nemam šta da dodam – kaže Cvjetićaninova, uz napomenu da je imala sreću sa svim upravnim odborima koji su bili potpuno posvećeni Muzeju, njegovoj rekonstrukciji i programskim aktivnostima. – Ja i svi zaposleni nastavićemo da radimo sa maksimalnim požrtvovanjem svoj posao, sa uverenjem da će se pronaći pravi koraci da se nastavi rekonstrukcija Narodnog muzeja, kao i naše redovne aktivnosti. (S. P.)

VREDNOST

U INFORMACIJI koju je u ponedeljak Ministarstvo kulture uputilo Vladi piše i da je prošle godine Kancelarija za NIP od traženih 643.692.022,00 dinara, odobrila za rekonstrukciju Muzeja 105.000.000,00 dinara. Od toga su tokom 2008. godine ugovorene aktivnosti u iznosu od 13.704.738,17 dinara. Prema prijavi projekta za ovu godinu (čiji je završetak planiran za kraj 2011. godine) potrebno je obezbediti sredstva u ukupnom iznosu od 2.497.751.160,00 dinara.

Prema informaciji Ministarstva, prvobitna procena vrednosti rekonstrukcije bila je oko 2.322.160.756,00 dinara, od čega je Narodni muzej Srbije potrošio oko 124.200.000,00 dinara, a da se sada za 2009. godinu zahteva 2.497.751.160,00 dinara, što bi značilo da bi ukupna vrednost celokupnog projekta iznosila 2.621.951.000,00 dinara.

Izvor: Večernje Novosti

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *