Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

MAŠTOVITE IGRARIJE

GLASANJE članova Velikog žirija za nagradu „Meša Selimović“ ulazi u finiš. Objavili smo dp sada izbore 40 književnih kritičara, a u naredna dva dana pred čitaocima će se naći i glasovi preostalih devet.

ĐORĐE PISAREV, Novi Sad

1. „SARA“, Petar Sarić (SKZ)
2. „NEVIDLJIVI“, Aleksandar Gatalica (Zavod za udžbenike)
3. „TESLA, PORTRET MEĐU MASKAMA“, Vladimir Pištalo („Agora“)
4. „PRINC I SERBSKI SPISATELJ“, Milisav Savić (SKZ)
5. „ISTORIJA KAO APOKRIF“, Sava Damjanov („Agora“)

MAJSTORSKI realizam Petra Sarića, ubedljiva i maštovita intelektualna igrarija Aleksandre Gatalice, autentičan stil Vladimira Pištala, veština i šarm Milisava Savića i raspojasana kreativna rableovska „bahatost“ Save Damjanova (samo su) jedan od mogućih izbora vrlo dobre godine romana.

SLAĐANA JAĆIMOVIĆ, Beograd
1. „TOP JE BIO VREO“, Vladimir Kecmanović („Via print“)
2. „NEVIDLJIVI“, Aleksandar Gatalica (Zavod za udžbenike)
3. „O POEZIJI I POETICI SRPSKE MODERNE“, Jovan Delić (Zavod za udžbenike)
4. „DVA PESNIKA PREVRATNIKA“, Valentina Hamović (Učiteljski fakultet)
5. „AVANGARDNI ROMAN BEZ ROMANA“, Predrag Petrović (Institut za književnost i umetnost)

KNJIGA Kecmanovića čita se kao izuzetno upečatljivo i snažno romaneskno ostvarenje dato minimalističkim sredstvima i dosledno sprovedeno, kako u detaljima, karakterizaciji likova, tako u celokupnoj slici užasom pomerenog sveta u ratnom Sarajevu.
Sasvim drugačiji, ali takođe zanimljiv jeste roman Gatalice, u čijoj se epistolarnoj formi gradi priča o predratnom i posleratnom Beogradu, ali i Parizu, pogubnoj ideologiji, zakulisnim igrama i zaverama, umetnosti i porodičnoj sudbini.
U dragocenoj monografiji, Delić pažljivo i vrlo precizno analizira osnovna svojstva simbolističke poezije i poetike.
U svojoj prvoj knjizi Valentina Hamović prvi put uvodi poeziju za decu i njenog velikog pesnika Dušana Radovića kao bitan deo celokupne savremene poezije.
Ona jasno i dosledno uspostavlja sličnosti između poetičkih srodnosti Radovića i Pope.
Petrovićeva monografija predstavlja značajan doprinos izučavanju prekretničke epohe srpske avangarde.

SANJA MACURA, Banjaluka

1. „O POEZIJI I POETICI SRPSKE MODERNE“, Jovan Delić (Zavod za udžbenike)
2. „TESLA, PORTRET MEĐU MASKAMA“, Vladimir Pištalo („Agora“)
3. „SARA“, Petar Sarić (SKZ)
4. „OD OGNjENE DO BLAGE MARIJE“, Jovan Radulović („Evro-Đunti“)
5. „JEZIKRVLJE“, Zoran Kostić („Prosvjeta“, Pale)

DELIĆ je pred čitaocima raskrilio vrata srpske moderne i dodatno osvetlio dela naših najboljih pisaca s početka prošlog veka. „Tesla“ je neuobičajeno napisana biografija jednog od najzagonetnijih umova i karaktera ikada. Sarić je prikazao bolna previranja unutar tradicionalne srpske porodice, suočene sa deobom do koje dolazi u vremenu – nevremenu. Radulovićev roman je potresna priča koju je autor čvrsto i stilski utemeljeno sazdao kroz duboka poniranja i ljudske karaktere suočene sa iskušenjem ratnih stradanja. Zbirka neobičnog naziva „Jezikrvlje“ oslikava pesnikovo uverenje da se istorija našeg naroda stalno ponavlja u koncentričnim krugovima, od kojih je svaki novi, suroviji i sa težim posledicama.

NATAŠA POLOVINA, Novi Sad

1. „POEMA PREKO“, Sonja Veselinović (Dom omladine Zaječar)
2. „RELIGIOZNI EP SRPSKOG PREDROMANTIZMA“, Radoslav Eraković (Matica srpska)
3. „KRITIČKE RAZGLEDNICE“, Slavko Gordić („Službeni glasnik“)
4. „POREKLO PESME“, Đorđe Despić („Agora“)
5. „MOJA POSLEDNJA GLAVOBOLJA“, Laura Barna (Zavod za udžbenike)

GORDIĆEVE „Razglednice“ okupljaju eseje u kojima se autor vraća nekim starim i nepotrošenim temama, i kreće u susret novim, tek načetim.
Knjiga Erakovićeva dokazuje da savremeni pogled na marginalizovano književno nasleđe i odgovarajuća perspektiva iz koje se tema osvetljava, mogu čitaocima pokazati put do „zadovoljstva u (zaboravljenom) tekstu“.
Despić se bavi intertekstualnošću u poeziji Miodraga Pavlovića, otvarajući mogućnost za novo „osvežavajuće“ čitanje pesničkog opusa čiji je značaj neosporan i odavno prepoznat.
Iako je reč o prvoj knjizi, Sonja Veselinović se predstavila kao sigurna i samostalna autorka, zrela za „literarni eksperiment“. Barna pronalazi odgovarajuću meru između fikcije i dokumentarnosti, uspevajući da izbegne stilsku neujednačenost i jezičku ustaljenost, čime pokazuje da je, u odnosu na svoj prethodni roman, pripovedački sazrela.

ALEKSANDAR B. LAKOVIĆ, Kragujevac

1. „MELOD PO VODI“, Zlata Kocić (Zavod za udžbenike)
2. „MOLSKI AKORDI“, Mirko Demić („Agora“)
3. „SARA“, Petar Sarić (SKZ)
4. „NEŠTO DOLAZI“, Milorad Ivić („Vranjske knjige“)
5. „PESMA U PESMI“, Dragomir Brajković (SKZ)

Iskaz pesničkog vodočašća Zlate Kocić jeste osobitost i vrednost, jer to nije samo smišljen ili organizovan stih, već mnogo više – otkidanje od sopstva, koje se, pišući, dnevnik razmišljanja i gledanja na svet, nudi i čitaocima. Zbirka priča Demića poseduje onu duboku i začudnu zajedničku nit, koja se ogleda u zapitanosti o tome ko je vlastan za uspostvljanje višeslojnih razlika i granica između i unutar ljudi i naroda.
Sarićev književni jezik je poetičan, slikovit, odabran i u stanju je da prodre u sve tajne i uglove ljudske duše, čak i u uslovima rasapa jedne poznate porodice. Pesničke slike Ivićeve odlikuje zavidna dubina značenja i porekla njegovih reči, kao i prijemčiv osećaj za meru i svedenost, zbog čega reči i slike otuđenog nam Kosova doživljavamo kao stamene priče.
Brajković se vraća onim svojim stihovima koji su se čitali u tišini i u sebi, gde su kao odjek još dugo produžavali svoj život i prisiljavali izdavače na ponovljena izdanja.

Izvor: Večernje novosti

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *