Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

ROMAN O POSLEDNJOJ GODINI ŽIVOTA VELIKOG L.N. TOLSTOJA

Beogradski Grafički atelje „Dereta“ predstavio je ovih dana roman Amerikanca Džeja Parinija (u prevodu Gordane Popović) o poslednjoj godini Tolstojevog života knjiga nosi naziv Zadnja stanica. Džej Parini je profesor engleske književnosti na Univerzitetu Midlberi. Do sada je napisao šest romana, kao i biografije nekoliko poznatih američkih pisaca – Štajnbek, Fokner (…), plus, uredio je Oksfordsku enciklopediju američke književnosti. A onda je odlučio da romansira biografiju jednog od najvećih pisaca sveta – Lava Nikolajeviča Tolstoja – i to kad je u Napulju pronašao dnevnik Valentina Bulgakova, poslednjeg Tolstojevog ličnog sekretara.

Prevodilac knjige objašnjava, a prenosi Tanjug, da je Džej Parini istražio izuzetno bogatu bibliografiju o Lavu Nikolajeviču Tolstoju, kao i da je koristio sve dnevnike koje su pisali njegova supruga Sofija, kćerke, lični lekar Dušan Makovicki, kao i izdavač Vladimir Čertkov, kome je Tolstoj poverio testament u kome je autorska prava zaveštao ruskom narodu. Radnja romana je smeštena u 1910. godinu, kad je veliki pisac imao 82 godine, i kad su se oko njegovog doma u Jasnoj poljani okupljali njegovi obožavaoci, novinari, turisti, a svetska stampa beležila svaki dan u životu velikana ruske književnosti.

Na osnovu svih saznanja do kojih je došao, pisac je upotrebio formu „rašomonijade“, jer je svako poglavlje ispričao drugi svedok. Parini naglašava da su sve Tolstojeve replike autentične, prepisane iz arhivske građe, dok je ostatak dijaloga, drugih replika i zaplet – plod njegove mašte. U centru priče je bračni nesporazum Tolstojevih, jer se Sofija bori da autorska prava pripadnu Tolstojevim potomcima umesto ruskom narodu, što je, kao što je već rečeno, bila volja pisca. Parini je majstorski i na veoma dramatičan način, kako je navela Popovićeva, opisao stanicu u Astrapovu i kako „okolina nije dozvolila Tolstoju da umre na miru“. Prema proceni kritičara Njujork tajmsa, roman je jedno od retkih književnih dela koja se odlikuju istorijskim činjenicama i istinskom originalnošću izraza.

Grof Lav Nikolajevič Tolstoj (9. septembar 1828 – 20. novembar 1910) bio je izdanak jedne od najznačajnijih ruskih grofovskih porodica, koja je nekoliko vekova Rusiji davala generale, diplomate, pisce… On je jedan od najuticajnijih realista i, po mnogima, najveći pisac romana svih vremena. Njegova najpoznatija dela su romani Rat i mir i Ana Karenjina. Rat i mir je najveći njegov roman, delo u kojem se prikazuje veliki broj likova i događaja u velikom vremenskom periodu. Iako je Tolstoj iskoristio dobro poznavanje Napoleonovih ratova, Rat i mir nije istorijski roman, već delo u kojem su najbitniji društvena analiza ruske tadašnjice i psihoanaliza glavnih likova. S druge strane, Ana Karenjina je roman sa izrazito savremenom temom. Fabula je zasnovana na problemu odnosa braka i ljubavi, a u nju je Tolstoj, putem sporedne priče, ugradio i više tema iz društvene stvarnosti Rusije.

Izvor: Građanski list EGL

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *