Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

BEČKI NOVOGODIŠNJI KONCERT

Tradicionalni novogodišnji koncert Bečke filharmonije obeležile su dve premijere: Danijel Barenbojm je prvi put dirigovao orkestrom, a prvi put su u program uvrštena i dela Jozefa Hajdna.

Tradicionalni novogodišnji koncert Bečke filharmonije jedan je od najvažnijih događaja 1. januara i prenosi se širom sveta.

Ovogodišnji, 71. koncert, direktno je prenosilo 40 država, a u još 20 uživali su u odloženom emitovanju.

Ove godine prvi put je koncertom dirigovao Danijel Barenbojm, argentinsko – izraelski pijanista i dirigent.

Novina u novogodišnjem koncertu bio je i program, jer je ove godine, prvi put u istoriji, obuhvatio dela Jozefa Hajdna, čime je obeležena dvestota godišnjica smrti ovog velikog austrijskog kompozitora.

Osim 15 valcera i polki kompozitora iz porodice Štraus i Jozefa Helmesbergera, izveden je i deo Hajdnove „Oproštajne simfonije“.

Publika je slušala i tradicionalno izvođenje „Radeckog marša“ i valcera „Na lepom plavom Dunavu“.

Dirigenti se, počev od 1987, menjaju se svake godine.

Prvi je dirigovao Herbert fon Karajan (1987), zatim Klaudio Abado (1988. i 1991.), Karlos Klajber (1989. i 1992.), Zubin Mehta (1990., 1995., 1998., 2007.), Rikardo Muti (1993., 1997., 2000., i 2004.), Lorin Mazel (1994., 1996., 1999. i 2005.), Seidžii Ozava (2002.), Nikolaus Harnonkur (2001., 2003.), Maris Jansons (2006.) , Žorž Pretr (2008.) i 2009. Danijel Barenbojm.

Već je objavljeno da će sledeće godine koncertom, po drugi put, dirigovati Francuz Žorž Pretr.

Kontroverzni maestro

Maestro Danijel Barenbojm rođen je u argentinskoj prestonici Buenos Airesu 5. novembra 1942. godine, u porodici ruskih Jevreja, a odrastao je i školovao se u Izraelu. Još kao dečak stekao je slavu kao virtuoz na klaviru, a tokom godina proslavio se i kao dirigent.

Barenbojm je muzički direktor Berlinske državne opere i počasni doživotni dirigent Čikaškog simfonijskog orkestra. Osnivač je „Zapadno-istočnog Divan orkestra“, sastavljenog od mladih jevrejskih i arapskih muzičara, a sedište ovog orkestra je u Sevilji, u Španiji.

Poznat je po zalaganju za poštovanje prava Palestinaca. Prihvatio je i počasno palestinsko državljanstvo koje mu je dodeljeno zbog toga što je promovisao muzičko obrazovanje mladih Palestinaca.

Tokom 2001. godine izazvao je veliki šok u Izraelu kada je odlučio da u program koncerta uvrsti dela Vagnera, koji u toj zemlji nije izvođen još od 1938. godine. Vagnerova muzika je i dalje veliki tabu u Izraelu, pre svega zbog često isticane činjenice da je bio antisemit i Hitlerov omiljeni kompozitor.

U februaru 2003. godine, Barenbojm i Štatskapela orkestar i hor Berlinske državne opere nagrađeni su „Gremijem“ za izvođenje Vagnerove opere „Tanhojzer“, koja je objavljena na kompakt disku. „Gremi“ je nagrada koja se dodeljuje najuspešnijim ostvarenjima u muzičkoj industriji.

Izvor: RTS

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *