Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

ISTORIJA, MARKSIZAM, CRNA MAGIJA

Grafički atelje (GA) „Dereta“ iz Beograda predstavio je prekjuče nov roman Svetislava Basare Dnevnik Marte Koen, u čijem se podnaslovu navodi da je reč o okultnoj pozadini komunističkog pokreta u Jugoslaviji od 1928. do 1988. godine. Partizanski komandanti, disidenti, spiritisti, Sigmund Frojd, iluzionisti i ezoteristi, pa čak i Josip Broz, opsednut strahom od tramvaja, samo su neki od likova te pikarske avanture kroz zaumno i kroz okultnu pozadinu komunističkog pokreta u Jugoslaviji, naveo je urednik u „Dereti“ Petar V. Arbutina, a prenosi Beta.

Krajem osamdesetih godina 20. veka u Beogradu, kako Dnevnik Marte Koen beleži, umire izvesna Marta Koen, čiji bi život ostao u senci socijalističkog malograđanstva da se na njenoj sahrani ne pojavljuje krem tadašnjeg partijskog i državnog rukovodstva. Novinar dnevnog lista Borba Pavlović pokušava da otkrije ko je zaista misteriozna gospođa, ali i da izbegne da ta priča postane njegova prečica do azila za umobolne. Prema rečima Petra Arbutine, svet apsurda Basarine proze s prezirom prema običnoj ljudskoj i istorijskoj logici „obrušava se na tu epizodu, šireći njen uticaj u svim poznatim i nepoznatim pravcima, otkrivajući lica i naličja života i teško dostupne istine“.

– Knjiga je, ukratko, mešavina fantastike, faktografije, istorijskih činjenica, marksizma i crne magije. Polovina likova su fiktivni, druga polovina su stvarne, uglavnom mrtve ličnosti iz posleratnog perioda koje su zdušno stvarale ambijent u kome će izbiti poslednji rat – rekao je u susret objavljivanju romana Dnevnik Marte Koen njegov autor Svetislav Basara, književnik koji je dobio Ninovu nagradu za najbolji roman u 2006. godini za knjigu Uspon i pad Parkinsonove bolesti, takođe u izdanju „Derete“.

Svetislav Basara rođen je 21. decembra 1953. u Bajinoj Bašti. Autor je više od dvadesetak književnih radova – romana, zbirki pripovedaka i eseja. Dobitnik je više srpskih nagrada za književnost, a njegov roman Fama o biciklistima smatra se jednim od najboljih romana druge polovine 20. veka u srpskoj književnosti. Objavio je knjige: Napuklo ogledalo, Peking By Night, Kinesko pismo, Fama o biciklistima, Bumerang, Džon B. Malkovič, Kratkodnevica, Loony Tunes, Mongolski bedeker, Na gralovom tragu, Na ivici, najlepše priče, Srce zemlje, Sveta mast, Ukleta zemlja, Uspon i pad Parkinsonove bolesti. Drame su mu izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na engleski, francuski, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik.

Dim s istorijskih zgarišta

„Deretin“ sajt ovako najavljuje „Dnevnik Marte Koen“: „Dim s istorijskih zgarišta ideologija, bivših utopija ‘po meri čoveka’, očigledno nije posledica potrošenosti, već uzrok novog pogleda na ‘konačne’ istorijske istine. Krajem 80-ih godina 20. veka u Beogradu umire izvesna Marta Koen, i sve bi ostalo kao slika bulevarski prepoznatljive stvarnosti, u psihološkom okviru socijalističkog malograđanstva, da se na sahrani ne pojavljuje krem tadašnjeg partijskog i državnog rukovodstva. Ko je zaista misteriozna gospođa? Ko je monah Nikodim koji je optužen za podmetanje požara u Martinom stanu? Da li novinar ‘Borbe’ može od svega toga da napravi novinsku priču koja u isto vreme neće biti i priča njegovog života – prečica do azila za umobolne… Previše pitanja na početku priče o arhivolšebnici, umetnici i kabalistkinji, poslednjoj dami ‘bell epoque’ i prvosveštenici boljševizma.“

Izvor: Građanski list

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *