Projekat književnog kluba KNJAŽEVAC

VEČERAS OTVARANJE 14. JESENJEG LIKOVNOG SALONA U KNJAŽEVCU

U Velikoj galeriji knjaževačkog Doma kulture, 22. oktobra u 19h, biće po 14. put otvorena manifestacija Jesenji likovni salon. Ove godine u ovom prostoru biće izloženi radovi dva slikara – dede i unuka, Sime Žikića, nekadašnjeg knjaževačkog prote i njegovog unuka, doktora slikarskih tehnika, Vladimira Manića.

Istoričar umetnosti, Milena Micić je o ovom događaju i pomenutim slikarima u katalogu izložbe zapisala sledeće: „14. jesenji likovni salon na najlepši način nas upućuje na izuzetne stvaraoce Knjaževca. Razlog što će se deda i unuk „sresti“ posle mnogo godina je istoimena izložba. Četrdeset je godina prošlo od poslednje posete Vladimira Manića našem gradu u koji ovoga puta dolazi kao svetski afirmisan slikar, a skoro dvadeset od kako se na ovaj način grad prisetio knjaževačkog prote i slikara Sime Žikića. Životi ove dvojice stvaralaca sudbinski su vezani za slikarstvo, živopis i Knjaževac.“

Sima Žikić (1878 -1964) je rođen u Zaječaru, slikarstvo i duhovno obrazovanje stekao je u Rusiji. Od 1921. godine bio je sveštenik u Knjaževcu, a predavao je veronauku i crtanje u gimnaziji ovog grada. Svoje slike izlagao je na više izložbi u Knjaževcu. Njegova specijalnost je mrtva priroda.

Njegov unuk, Vladimir Manić, slikar poetskog realizma, koga u svetu palete svetu  zovu, čovek – jabuka, prepoznatljiv po motivu jabuke i drugog voća, kako o njegovom radu kažu drugi umetnici, koristi ikonopisačko obrazovanje da postavi sliku i kompoziciju, da minucioznim potezima materijalizuje, voće, cveće i druge srodne motive, sve to uz jake kontrasti, a po ugledu na holandske slikare iz 17 veka.

Završio je Akademiju primenjenih umetnosti u Beogradu. Još kao student se bavio restauracijom fresaka. Kao restaurator u nacionalnom muzeju u Stokholmu, predavao je na univerzitetu u Upsali. Radio je i u Nemačkoj i Francuskoj, da bi magistrirao konzervaciju i restauraciju zidnog skikarstva na Akademiji u Firenci. Doktorirao je na starim slikarskim tehnikama, a kao jedan od najvećih poznavalac tih oblasti, predaje na vodećim svetskim univerzitetima. Član je tia američkog instituta Smitsonijan. Njegov rad je vrednovan io nagrađivan širom sveta. Izlagao je na više od sto samostalnih i grupnih izložbi. Živi i radi u SAD i na Kosmaju.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *