IZLOŽBA POVODOM 20. GODIŠNJICE SMRTI DANILA KIŠA

Aleksandra Radovanović    Kultura, Vesti

Izložba povodom 20. godišnjice smrti književnika Danila Kiša biće otvorena večeras u Svečanom salonu Železničke stanice Beograd, saopštili su danas organizatori.

Na izložbi pod nazivom “Danilo Kiš-čovek koji je voleo vozove”, biće predstavljen materijal predstavljen i u Kulturnom centru Srbije u Parizu u martu ove godine.

Postavka je inspirisana esejem Danila Kiša “Putovati znači živeti” - jednim od najlepših napisanih na tu temu na srpskom jeziku, i njegovim ukupnim stvaralaštvom na koje je veliki uticaj imalo i odrastanje uz železnicu i vozove.

U Kišovoj zaostavštini, sačuvan je i red vožnje iz 1938. godine “Jugoslovenski i internacionalni autobusi, brodarski, železnički i avionski Kondukter”, koji je priredio njegov otac Eduard Kiš, dugogodišnji službenik Državne železnice.

Izložba će biti otvorena u 19 sati, a postavka se za posetioce zatvara 30. oktobra.
Organizatori izložbe su Biblioteka grada Beograda, Muzej Železnica Srbije i centar za kulturne inicijative “Kulttura”.

Izvor: Blic Online

MANJE POSETILACA NA SAJMU KNJIGA U FRANKFURTU

Mirjana Stanojevi?    Knjige, Kultura, Vesti

Sajam knjiga u Frankfurtu, koji je završen u nedelju i čiji je počasni gost bila Kina, imao je 2,9 odsto manje posetilaca nego prošle godine, saopštili su organizatori manifestacije.

Sajam je od 14. do 18. oktobra obišlo 290.469 posetilaca, što ga i dalje čini najvećim svetskim događajem u oblasti izdavaštva, rekao je Frans presu Peter Ripken, čelnik Međunarodnog centra Sajma knjiga u Frankfurtu.

Prošle godine, kada je počasni gost bila Turska, zabeležena je rekordna posećenost pošto je sajam privukao brojne Turke koji žive u Nemačkoj, naveo je Ripken.

Prema njegovim rečima, može da bude “999 razloga” za ovogodišnji pad posećenosti, a jedan od njih je svetska ekonomska kriza. Argentina će biti idući gost sajma.

Izvor: Blic Online / Beta-AFP | Foto:Reuters

GORDANA BENIĆ - IZBOR IZ POEZIJE

Nebojša Đorđević    Poezija

Gordana Benić je rođena 1950. godine u Splitu. Diplomirala kroatistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru i završila poslijediplomske studije književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Splitu - za profesionalni novinarski rad u nedeljnom prilogu za kulturu, Forum, dnevnika “Slobodna Dalmacija” nagrađena je 2000. godine konzervatorskom nagradom “Vicko Andrić”. Novinski članci, tematski povezani uz Dioklecijanovu palatu u Splitu, objavljeni su u knjizi Godina Sfinge 2004. Zastupljena u različitim pjesničkim antologijama. Članica je DHK-a i Hrvatskog P.E.N.-a.

Objavila:
Soba, 1982; Kovači sjene, 1987; Trag Morie, 1992; Dubina, 1994; Laterna Magica, Nagrada Društva hrvatskih književnika “Tin Ujević, 1998; Balada o neizrecivom, 2003.

PRIPOVJEDAČI IZGUBLJENI U SVEMIRU

Iz kupea usporena vlaka, između ljubičastih zavjesa
još toplih od sunca, Asta je vidjela kako ulicama nepoznata
grada promiču kamioni bez vozača

Pored zamagljene lokve hlada, okupljali se vrapci; iza
kioska s voćem zujali prikriti hladnjaci; sjene se pretvorile u
trkaće pse i ubrzane bicikliste
Zapazila je ženu s lutkom od pleksiglasa kako na
jarkoj svjetlosti pleše poput šišmiša i čelični toranj dizalice na
teretnoj rampi

Iza postera za Circo-Kontiki, s tigrovima koji skaču
kroz plameni obruč, Eva je na zidu uočila natpis: Welcome
Odjednom je iščezla iza ugla i pojavila se u drugoj
tlapnji, tlo samo što nije eksplodiralo pod njezinim petama

U čudnoj preobrazbi stvarnosti, Irisa je tog poslijepodneva
na kosini livade ugledala veliki modri ringišpil s
naslikanim trokrilcima Crvenog Baruna, i streljane poput
terasa od pleha
Već umorna od šutnje posložila trešnje u teglu od
zelena stakla, preko ruba zategla ružičasti stolnjak

Corona, kći trgovca s Levanta, dala se prije tridesete
zazidati u izbu pod krovom renesansnog ljetnikovca
Nadahnuta tamnim zvijezdama sakuplja pijesak
nanesen vjetrom i premješta prah svjetla s jednog na drugi
kraj ćelije; među sjenama na podnim gredama zadivljeno
prati utrke miševa i olimpijskih atleta

* * *
Corona poznaje govor ptica, glasa se golubinje. Ne
hoda već lebdi, lagano uzdignuta nad podnim daskama
O njoj govore: Mogla bi u pustinji pronaći arteški
bunar

Lusila oko gležnjeva nosi kožni remen; na crnu uzicu
nanizala perje, pet šupljih, ptičjih koščica, i kopče dviju
brončanih igala

Čudno glazbalo sastavljeno je od cjevaste golubinje
kosti ossa lunga, kosti s krila ptica hummerus, bedrene ptičje
kosti femur i goljenične kosti tibia
Sve su, do u stotinku milimetra, obrađene pomoću
kružnog satnog mjerača

Fiona je u suton vidjela žene sagnute nad golemim
cvjetovima maka; spuštale se sve niže ogrnute modrim
sjenama. Od tada, kako i priliči, razgovara samo s biljkama

Do Jupiterova hrama stizalo se preko širokog stubišta
na kojem je Tajana ponekad motrila čudne ptice Ho sa
zlatnim pandžama
U sumrak među stupovima od crna granita čula
njihovo kliktanje; tajanstveni je zvuk bio proziran kao svjetlo
ljetne zvijezde ili krijesnice

Voljela je elegične priče nadahnute burnim
događajima iz doba dinastije Kioni Si; vraćaju je u vrijeme
bajke, utvarnih životinja, i demona zarobljene vode

Fabio je znao da na obalama sjevernih mora borave
sitni čarobnjaci: Ana, Filos, Jonas, Andrea i Sonia

* * *

Krešimir je na ruci utetovirao ružu, obilježio
granice istraživača Martusa; premda bi radije na zid objesio
mrtvački vijenac za dušu tog opsjenara; samo se predstavlja
da je Martus, dok govori o neistraženim zemljama i prividom
zatrpava prošlost


Camillo rodom iz Venecije izrađuje nacrte
veličanstvenog izuma u koji će prenijeti tajnu raskošnih skica
automata. Prema tim pomno narisanim kartama opisat će
kretanje svemira, orfički pjev izvora

Njegovo crno kazalište nikada nije završeno; govori
se da mijenja oblik i rasipa se kao pustinja

* * *

Pjero Nanut reče: Vrijeme se ponovo ujedinilo. Na
poklopcima praznih sarkofaga jahači Apokalipse nalik su
žonglerima nad ponorom svijeta

Pomalo tužna svita arhanđela okružena mirisima
trulih dasaka vraća se iz Milana u Trieste
Prije večernje mise, sama u praznoj crkvi, Rosa
Oranza razmišlja o tajanstvu angelusa, hladi se velikom
modrom lepezom s naslikanim ružama

Tamia kao da je začarana; dok prolazi ulicom čuje
žamor dječaka u crnim dokoljenicama; slijede je zboristi s
visoko podignutim bijelim kragnama, koje ih sputavaju kao
čipke od papira

Možda će vas razveseliti vijest; bivši upravitelj pošte
Eugen O. Fortunat pronašao zemnu tvar koja je u stalnoj
šutnji zamijenila Boga

Vjerujete li sagama o zlatnim zečevima koji se
okupljaju na groblju, ili pričama o strašnim štakorima koji sa
sjevera donose kamenje, i u transu izgovaraju kratke stihove
o borbama galskih divova?

Florence se raduje alkemiji oblika, svijetu vedre
znanosti i otkriću filmske vrpce s mitovima koji nasljeduju
Atlantidu
Neka se sruši svijet biljaka penjačica i rasipni mjesec,
katafalk svjetlosti;
uzvikne Fabricio

* * *

Čuo je kako bardovi na oblacima pjevaju fantomske
uspavanke: sjetne zmijske epifanije i nebeske koračnice, dok
ocean odvode u dubinu svemira

Baron Felician progovori strašnim, neljudskim
glasom: Eto, njihova moć je varka u omorini. Tamo gore klija
mrak u modrim zrnima, bešumno se njišu vlati tame na
rubovima pješčanih dina
S druge strane doline postojao mistični svijet u kojem
je nebeski svod sastavljen od zrcala; u podnožju brijega Erna
je vidjela engleske stražare kojima David kroz trbuh probada
koplje

Pred poljem koje zovu nova Amerika, Anike,
sklupčana u snu, čini se gubi tijelo. Zajedno s njenim dahom
premještaju se munje, duša joj kavez ispunjen prahom i
zvijezdama

Dea je željela pronaći Hram natpisa u kojem je, poput
oštrice njihala u kineskom kazalištu opsjena, svaki zvuk tanka
crvena crta

Kad je sunce zašlo iza velikog sivog zida, Ajrin se
pretvorila u prozirni zeleni oblak. Ivan je astralnu vožnju
završio teatralno. Otvorio vrata i zakoračio u mrak
Iz podova i drvenih vratnica ishlapjela preostala
vlaga, na drugom kraju terase, zvjezdana maglica, slegla se po
klupama

Nova tehnika kartiranja svemira pokazala je kako su
izgorjele zvijezde postale bijeli patuljci ili crne rupe tamne
galaktike




DA LI SI I TI LIMUNDOVAC?

Ana Čizmar    Kultura, Vesti

Prečesto slušamo priče kako mladi odlaze iz Srbije, tražeći negde bolju perspektivu, pa smo danas rešili da vam prikažemo jedan potpuno suprotan primer

2006. godine braća Nikolić se vraćaju iz Nemačke i pokreću u Srbiji svoj posao - Limundo, prvi domaći sajt za aukcijsku kupovinu i prodaju stvari preko interneta.

Za naziv ovog sajta, Vladimir pronalazi inspiraciju u zaštitnom znaku zelenog limuna, piskarajući potencijalne nazive po salvetama u poslatičarnici u Berlinu.

Od slova na papiru, Limundo postaje prepoznatljivo ime korisnicima interneta. Braća Nikolić, ozbiljno pristupaju ovom poslu, svesni nepoverenja ljudi prema kupovini preko Interneta.

Osnovni uslov da postanete Limundovac je pre svega punoletstvo, a zatim da biste izvršili određenu kupovinu ili prodaju, neophodni podaci su i broj lične karte, broj mobilnog i fiksnog telefona, neophodni podaci su i broj lične karte, broj mobilnog i fiksnog telefona, a ukoliko dođe do bilo kakvog nesporazuma Limundo pomaže oštećenoj strani zahvaljujući bliskoj saradnji sa policijom.

Kako bi svakom korisniku koji je nov u susretanju sa internetom olakšali snalaženje, za svaku oblast su napravljeni jasni video tutorijali i dostupnost svim opcijama je smanjena na samo nekoliko klikova.

Aukcije su grupisane po kategorijama u kojima možete naći ili prodati apsolutno sve što zamislite. Jedan od Limundovaca je recimo rešio da proda svoj potpis u slučaju da jednog dana postane poznat i prodaja se uspešno, po njega završila. Zatim, preko Limunda je prodat i čuveni bager Džoa bageriste za 90.000 evra.

Na tom aukcijskom sajtu, pokrenutom maja 2006. do sada je bilo više od pola miliona licitacija, a aktuelno je gotovo 80.000 ponuda.

Uobičajena početna cena na Limundu je deset dinara. Pre nekoliko dana krenula je aukcija s početnom cenom od gotovo pola miliona evra. Nije tako mnogo kada se zna da se prodaje hotel u banji Vrujci. Neizvesnost i nadmetanje u poslednjim sekundama aukcije čine Limundo neodoljivim svratištem za mnoge. Sve što je potrebno je da se registrujete, pronađete nešto što želite da prodate, zadate najmanju sumu novca za koju želite da prodate i aukcija može da počne.

Limundo privlači i posmatrače jer je zanimljiviji, raznovrsniji i uzbudljiviji no bilo koji velesajam. Dok licitirate ili se pitate šta da uradite niko vas ne uznemirava. Dok traje aukcija prelistate ponude na Limundu i možda nađete manje uspešnu aukciju za predmet koji želite ili pogledate da li konkurencija u svetu nudi isto za manji trošak.

Budući kupac ne mrda iz fotelje i ne izlazi iz papuča, surfuje po Limundu i licitira. Oseća se svetski. Ako neće ili ne može da kupi džepni sat za koji prodavac tvrdi da je pripadao Nikoli Tesli, može na istoj adresi da kupi stotinu drugih pa i “sat unazad” ili 300 neraspakovanih lanaca za sat proizvedenih pre “20 godina”.

Limudo je u prvih 50 najposećenijih sajtova u Srbiji, pa nije iznenađenje što uprkos vladajućoj krizi, baš on je privukao strane investicije.

Vladimir i Nenad su od priče u Berlinu prešli dalek put, pokupili razna priznanja i hvale, okupili preko 30.000 članova, za sada, i samim tim postali jedan od najozbiljnijih aukcijskih sajtova na Balkanu.

Vlada Nikolić je izjavio da je uspeh njegovog poslovanja u tome, što radi ono što voli. “Nisam nikad želeo da mi neko diktira šta je dobro. To ne znači da nisam slušao druge, ali želim sam da nađem šta mi se sviđa.
Preduzetništvo je za to najbolji način. Ko hoće da radi isključivo radi novca, neka sebi nađe posao. Ako želi da radi iz ljubavi, onda je preduzetništvo neizbežno.”

A.M.

 

 

POWERLIFTING KLUB “KNJAŽEVAC” IMA NOVOG ŠAMPIONA, NEMANJA BOŽOVIĆ, DRŽAVNI PRVAK U BODI KLASIKU

Nebojša Đorđević    Sport, Vesti

Na državnom prvenstvu Nabba i Wiff federacije Srbije u aerobiku, model klasiku, figur fitnesu i bodibildingu, održanom 18.10.2009. godine, Nemanja Božović (90), član Powerlifting kluba Knjaževac osvojip je prvo mesto i zlatnu medalju u kategoriji bodi klasik, čime je još jednom potvrdio da su takmičari, koje trenira evropski rekorder u powerliftingu, Dalibor Ilijić, trenutno najbolja ekipa u kompleksu “jakih” disciplina.

“Svaki put, neka nova devojka ili mladić “sazre” u šampiona. Bitan je taj momenat, kada u ciklusu vežbanja iz prosečnosti dođu vrhunski rezultati. Mi ga možemo prepoznati. Ovaj put je to uradio Nemanja, naredni put će neko drugi” - kaže, gospodin Ilijić, trener najuspešnijeg srpskog kluba u powerliftingu.