DODELA MIHIZOVE NAGRADE

Mirjana Stanojevi?    Kultura, Vesti

IRIG - Dobitnica ovogodišnje nagrade “Borislav Mihajlović Mihiz”, dramska spisateljica Milica Piletić, biće danas predstavljena u Mihizovom rodnom mestu Irigu, a uveče će joj to značajno priznanje biti uručeno u beogradskom pozorištu Atelje 212 u Beogradu.

Peta dobitnica nagrade za dramsko stvaralaštvo, koju od 2005. godine zajednički dodeljuju Mihizov Fond i Srpska čitaonica u Irigu, biće u 13 sati predstavljena u toj najstarijoj čitaonici a potom će učesnici svečanosti i gosti posetiti grob Borislava Mihajlovića Mihiza (1922-1997).

Nagrada koja nosi ime čuvenog pisca, pozorišnog i filmskog stvaraoca, Piletićevoj će biti uručena u Ateljeu 212, teatru u kojem je Mihiz ostavio dubok trag, posle predstave “Dokle” rađene prema tekstu dobitnice u režiji Alise Stojanović.

Izvor: RTV

ELEKTRONSKE KNJIGE U “KORICAMA”

Ana Čizmar    Knjige, Kultura, Vesti

Papirna ili elektronska knjiga?

Sajam se još uvek zove Sajam knjiga, iako su pored knjige i drugi mediji našli svoje mesto u sajamskim halama. Digitalizacija tera izdavače, knjižare i naravno sajmove, da razmišljaju i delaju u odnosu na budućnost.

U novom delu Frankfurtskog sajma koji se zove “kreativna industrija”, knjige se spajaju sa drugim kreativnim branšama, filmom, igrom, muzikom i slikom. Knjiga u svim svojim preobražajima. Za sve koji nisu stručnjaci na ovom polju, Sajam knjiga predstavlja izazov. Svet knjiga ima svoj jezik, koji nije uvek razumljiv. Većina Nemaca ne zna ni šta je „ebook” (i-buk). U pitanju je knjiga u elektronskoj formi. I ako se za sada ne ostvaruje bitna zarada na elektronskim knjigama, digitalizacija je stigla i struka mora da reaguje. A to i čini. Holger Eling, stručnjak za tržište knjiga kaže: „Polovina svih izdavačkih kuća radi sa elektronskim knjigama, koje onda mogu da se skinu preko interneta. Trenutno doduše postoji problem velikog broja formata, a to onda zahteva mnogo novca”.

Budućnost u mašinama

Izdavači investiraju u budućnost, čak i ako je ona još neizvesna. U Nemačkoj je sve urađeno kako treba, jer su se nemački Savez za trgovinu knjiga i razne izdavačke kuće spojile i zajednički nude knjige, uglavnom bestselere. “Libreka” je ime te internet-platforme koja u isto vreme nudi i program kojim se te elektronske knjige otvaraju i čitaju.

Holger Eling smatra da je budućnost u mašinama koje se zovu „print on demand” (štampanje po zahtevu), koje trenutno postoje u Velikoj Britaniji. „Mislim da je sasvim moguće, da će se za dve tri godine u knjižarama prodavati te mašine koje omogućavaju da kupac, koji se na internetu ili na bilo koji drugi način zainteresovao za knjigu, dođe u knjižaru i prodavaču kaže šta ga interesuje. Ta određena knjiga se zatim skine sa interneta, i odštampa i ukoričuje u knjižari”.

Kad smo već kod ukoričavanja: Ako posle ovakve knjige ipak poželimo da vidimo i original, onda zaista možemo da krenemo u međunarodnu šetnju. Na sajmu knjiga u Frankfurtu izloženo je oko 400.000 naslova iz celog sveta.

Izvor: Deutche welle G. Šaf / Ž. Bašić-Savić Odg. urednica: I. Ivanović

KRIS RIJA PONOVO BEOGRADU

Aleksandra Radovanović    Vesti

Poznati britanski muzičar Kris Rija (Chris Rea) održaće 5. februara 2010. koncert u Beogradu u okviru svoje evropske turneje koja počinje 1. januara naredne godine, najavila je danas agencija “Lajn ap”.

Kompozitor i gitarista koga publika širom sveta poznaje po hitovima ” On Te Beach “, ” Road To Hell “, ” Blue Caffe “,” Josephine “…, upravo je objavio dupli album najvećih hitova.

Karijera pedesetosmogodišnjeg muzičara traje već 30 godina tokom kojih je prodao više od 30 miliona albuma. Njegovi albumi uvek su dobijali odlične kritike a istovremeno su beležili velike komercijalne uspehe. “The Road To Hell” i “Auberge”, odmah su izbili na prvo mesto britanske top liste.

Prvi koraci Rije u svetu muzike bili su u žanru bluza a kasnije je eksperimentisao i sa drugim muzičkim pravcima. Interesantno je da je u periodima kada je imao padove uvek stvarao veselu muziku koja mu je pomagala da očuva stvaralački elan. Posle teže bolesti s kojom je bio suočen 2001. godine, obećao je da će se, ako preživi, vratiti svojim bluz korenima, što je i učinio.

Pre dve godine objavio je CD boks set “Blue Guitars” koji se sastoji od jedanaest diskova i jednog DVD-a, i to izdanje predstavlja svojevrsnu posvetu bluz muzici, jer je bluz, kako je izjavio, njegova prva ljubav.

Interesantno je da do 19. godine Kris Rija nije uzeo gitaru u ruke. Rođen je u Midlsborou i tekstovi njegovih pesama često oslikavaju ambijent tog industrijskog grada koji je posebno uticao na njegovu možda i najpoznatiju pesmu “The Road to Hell”.

Sebe nikada nije smatrao rok zvezdom već uspešnim muzičarem i napominje da najveću zahvalnost duguje supruzi i dvema kćerkama koje su ga, kako kaže, “bukvalno, održale u životu”.

Pored evropske turneje, tokom 2010. godine Rija planira i objavljivanje novog studijskog albuma i autobiografije pod naslovom “The Road To Hell & Back Again”.

Karte za koncert Krisa Rije, koji će biti održan u Sava centru, od danas su u prodaji po ceni od 1700, 2200, 2600 i 2900 dinara.

Izvor: B 92

BRANKO MALEŠ - IZBOR IZ POEZIJE

Nebojša Đorđević    Poezija

Branko Maleš je rođen 1949. u Zagrebu. Piše poeziju, kritiku, prozu, kolumnističku feljtonistiku, dramu. Uređivao ili su-uređivao časopise Off , The Bridge, Republiku i Heroinu te Oko, novine za kulturu.

Kritičko-priređivačke knjige: Zbornik Off poezije, 1979; Mlada hrvatska proza u kontekstu poslijeratne prozne produkcije, Republika, 1979; Šum krila, šum vode (izbor iz poezije V. Parun), 1981; Sječivo za nevine (izbor iz poezije B. Bošnjaka), 1989; Goethe u samoposluživanju (izbor iz novije njemačke poezije), s D. Karamanom, 1989; Konac dana (izbor iz kratkih proza V. Desnice), 1990.

Objavio:

Tekst, 1978, Praksa laži, 1989; Tekst, reprint, 1989; Crveni zec, 1989; Placebo, 1992; Treniranje države, 1994; Vani i unutra, dramski tekst, Quorum, 1995; “biba posavec”, 1996; Luna park, 1996; Prozori spavaćih soba, dramski tekst prema pričama R. Carvera, s M. Živkovićem, 1997; Trickster, 1998; Male ljubavi, 2000; Sjajno ništa, 2002; Razlog za Razliku, 2002.

x x x

ja uvijek počinjem
od 9. rečenice!
to je kao da nosim
tuđe precizno odijelo
koje, mislim, nije baš
moje
ali mi se sviđa kao
bazen!
u bazenu se brčkam
sa 3 djevojke koje strašno
liče
na mene
u bazenu ne znam kliziti
po vodi
ali se ionako vidim
samo dopola
a to je jako dobro!
mrzim povijest
jer tamo ima puno nejasne
tučnjave
a ja se ne volim tući
jer sam najjači
i to je jako dobro!
moj će vas brat sve
prebiti
ako mu kažem jednu
riječ
koja je samo njegova
na svijetu!
bio sam jednom predsjednik
pa bog pa policajac
ali nije to za mene!
bar zasada!

Gore i dolje

kad sam se vratio
iz svemira gdje sve
svira
bio sam pijan
i bez sunca oko
vrata
tog su dana 3 vječnosti
izgubile svoje zanimanje
pa je na ulici bilo
puno mode i nade!
ugrizi me, rekao sam
i nagovorio jednu državu
da me slijedi
zbog društva!
poslije je rekla da se to
više ne radi
pješke
a mi živimo od tepanja!
odmah sam se htio vratiti
u svemir po kruhu
koji sam ostavio odavde
pa sve dotamo!
ali sam se razbolio kao
krevet!
netko se drugi sigurno
vratio
jer kruh je dobar za
vraćanje!
u bolesti nema jeftinih
hitova
zato slušam radio samo
kad sam precizan!
primam misli, da, ali ih
prebirem
mnoge puštam da nestanu
jer ima još ljudi koji se
bave zrakom!

Od hrane do boga

mjesec je biljka!
i na zemlji i na
nebu!
treba mu pjevati da
raste!
mi smo ga se bojali
kao ništa
koje se ipak
javlja!
pune su dvije povijesti
prošle!
tri tetovirana tjedna!
svaka zora s kišom
nešto guta!
ja uporno slušam zoru!
bojali smo se jer ga
nije bilo gore
a dolje smo razvili
sjećanje!
dobro se dobro sjećam!
imam 6 prstiju
i oči uprte u vrijeme
iz neba!
a onda sam usred
dancea
rekao
sad si moj!
volim biljku!
volim mjesec!
ja sam onaj neispavani
svijet
koji je dugo čekao!ti se dižeš
ja silazim
ej ja sam žena!
ti si pogled!
imam jaje!

Dogovor o ravnoteži koju volim!

na što te podsjeća
kamen?
na jedan san
prije zraka, moga posla
u zraku i sl.
tamo se kamen otvorio
i iz njega je iskočila
djevojka iz plemena
mamba
ali se uopće ne može
reći
gdje se to dogodilo
zašto ne voliš hijenu
i je li taj kameni
istina!

Vjenčanje darova

imam jednoga koji je
uvijek volio biti
jesen!
onda mi ostali
a to se osjeti prema
zraku
stanemo na pepeo
koji je još topao
i cvokoćemo
u krugu!
borimo se!
jesen protiv zime
i pepela
koji se hladi!

Društvo je bijelo i toplo!

ja ću te progutati
a ti ćeš otputovati!
nema te nema više!
onda ću ja kao
noga
sići u more
koje je žena
otkad zna za
hranu i seks!
žena će me progutati
pa riba
koja guta dugo i
tiho
jer nije kopno!
a onda puž
pun zlata i mame!
pa što ćemo svi mi
putnici
raditi tamo dolje
i unutra
a mladi smo i u
jednom komadu?
sjedit ćemo i pjevati
na toplom!
i u društvu!
mi smo jedna bijela
bijela činjenica!
na svom toplom mjestu!
i na straži!

 

ELEKTRONSKA BIBLIJA NA DESET JEZIKA

Mirjana Živić - Mitić    Kultura, Vesti

U saradnji sa nizom stručnjaka iz Italije, biće napravljen svojevrsni rečnik svetskih jezika: baza podataka koja bi bila smeštena u Srbiji

(Ilustracija: Novica Kocić)
Višejezična Biblija na kompakt-disku, koja sadrži korisne leksikografske podatke, audio-prezentaciju delova Svetog pisma i kompletne prevode na hebrejski, grčki, latinski, srpski, italijanski, ruski, mađarski, engleski, hrvatski i arapski, biće predstavljena na predstojećem Sajmu knjiga, na štandu Ministarstva nauke. Ovo nesvakidašnje izdanje najčitanije knjige na svetu vremenom će postati temelj za mrežni program, internet-prevodilac, koji će biti dostupan svima i omogućiti prevođenje Svetog pisma, ali i drugih tekstova, na više od 40 jezika.+

Prema rečima Milutina Lilića, ekonomiste i člana tima koji je osmislio i stvorio E-Bibliju, ovo izdanje se 2000. godine pojavilo na srpskom jeziku, a sada, posle devet godina, biće dostupno i stranim čitaocima.

- Prvo smo odlučili da, pored srpskog, ubacimo i engleski jezik, a zatim smo nastavili da razvijamo program. On sada omogućava lingvističko, kulturološko, akademsko i edukativno iščitavanje biblijskog štiva - objašnjava Lilić.

Zahvaljujući ovakvoj obradi teksta naš sagovornik kaže da je izdanje korisno i za teologe i za „obične” čitaoce, koji žele da se bave čitanjem Svetog pisma. U okviru pratećeg sadržaja, disk sadrži i slike delova originalnih pergamenata, a u zavisnosti od jezika koji čitalac izabere, moguće je čitati različite verzije biblijskih spisa.

Pored Lilića, E-Bibliju su stvorili Darko Tanasković, Aleksandar Sedmak i Anđelo Kolokraj. U saradnji sa nizom stručnjaka iz Italije, oni planiraju da naprave svojevrsni rečnik svetskih jezika: bazu podataka koja bi bila smeštena u Srbiji, a služila bi za prevođenje biblijskog teksta na mnoge svetske jezike. U početku bi ih bilo oko 40, a zatim bi se baza podataka širila na stotine jezika, najavljuje Lilić.

- Biblija će biti temelj za novi vid internet-prevodioca koji će se, za razliku od Guglovog koji je sada dostupan korisnicima Interneta i prevodi reč na reč, baviti i morfološkom analizom teksta, što će omogućiti znatno vernije i tačnije prevođenje - kaže Lilić.

Ovaj projekat bi trebalo da se razvija u sledećoj godini dana. Dotle, srpski čitaoci će moći da vide kako izgleda Biblija na hebrejskom i drugim jezicima. Izdanje će, prema rečima Milutina Lilića, koštati 990 dinara.

E-Biblija je u 9. oktobra bila promovisana u italijanskom gradu Santa Kroče del Sanio, a na skupu su, pored naših stručnjaka, učestvovali i budući tvorci naprednog programa za prevođenje, sa Instituta za lingvistiku i komunikacije „Đirolamo Viteli”.

Prvo izdanje E-Biblije objavio je 2000. godine Sinod Srpske pravoslavne crkve, a kopiju diska sa Biblijom na srpskom jeziku Milutin Lilić, koji je i inženjer firme „Microsoft”, poklonio je i papi Benediktu. Novo izdanje objavio je Inovativni centar Mašinskog fakulteta, uz podršku firme „Multikom”.

Izvor: Politika S. B. S.