BALKAN JAZZ DUŠKA GOJKOVIĆA

Aleksandra Radovanović    Muzika, Vesti

Rođendan Doma omladine

Jazz trubač i kompozitor Duško Gojković će povodom proslave 45 godina rada Doma omladine Beograda 19. oktobra odrzati koncert na kome će svirati isključivo svoje „Balkan-jazz” kompozicije.

Predstavnici Doma omladine najavili su da će Gojković u gornjoj sali Doma omladine nastupiti sa mladim jazzerima okupljenim za ovu priliku u Soul Connection Big Band, uz inostrane goste - saksofonistu Tonija Lakatoša, pijanistu Klausa Reblea, kontrabasistu Martina Gjakonovskog i bubnjara Maria Goncija.

„Ovo je prvo izvođenje Gojkovićevog balkanskog opusa na jednom mestu od početka do kraja. Nikada nije sviran takav koncert samo sa balkan-jazz aranžmanima i zato je ovo prilika da se to snimi za CD”, rekao je trubač Dragoslav Fredi Stanisavljević.

Gojković (78) je jazz kompozicije inspirisane melodijama Balkana prvi put snimio još 1966. godine zaradivši epitet utemeljivača pravca „Balkan jazz”.

Izvor: e - novine Photo: Dom Omladine/Stanislav Milojković

IVAN ROGIĆ NEHAJEV - IZBOR IZ POEZIJE

Nebojša Đorđević    Poezija

Ivan Rogić Nehajev je rođen u Senju 1943. godine. Bitnim delom književnoga delovanja vezan je uz riječki postmoderni kulturni prostor. Često je bio prepoznavan i u književnoj kritici imenovan kao učesnik riječke modernističke «djeteline s četiri lista» Diplomirao psihologiju, sociologiju i filozofiju, a doktorirao (urbanu) sociologiju.

Profesor je Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Radio u Razvojnom urbanističkom birou u Rijeci, u Zavodu za kulturu Hrvatske i Urbanističkom institutu.

Pjesnik, esejist i sociolog, urednik i novinar.

Objavio:
Predgovor, 1969; Odlazak s Patmosa, 1971; Marina kruna, 1971; Lučke pjesme za pjevanje i recitiranje, 1980; Pjesme o imenima, ženama i drugo, 1985.; Ogledi i pabirci, 1988.; Peti stupanj prijenosa, 1992; Periferijski puls u srcu od grada, 1992; Figure ukroćene sreće, 1994; Osnove uranometrije, 1994; Smaragdni brid: /Vukovar 91. i hrvatski identitet/, 1998; Sredozemlje, sedmi put, 1999, Pabirci i po koja pjesma, 2004.

TANGO

noga je između nogu noga je naspram
noge, u usta se uvlače osojne ruže i cokt,
visoko u plavom visoko u crnom koljena
rotiraju srce, svlači se daleka draga

bedro je između bedara bedro je naspram
bedra, u luku padaju zgužvani narcisi
i mak, sakriveno u koraku sjaji neskriveno
na povratku žari, vitak je vitak dah

pupak je povrh pupka pupak je u dnu
pupka, kožom se toče trnci u trku i krijes,
tamna je između nogu tamna je usred usta
ta trusna utiha, vedri se ničija draga

grudi su naspram grudi grudi su okidač
grudi, nad pot se svijaju mokro veče i ništa,
daleko je oblo ovdje blizu je ogib oka,
taj crni oval, svečan je svečan sijev

obraz je jedan spram drugog obraz je jedan
uz drugi, niz nepca se pali tijesni tektonski dah,
na sporu ritmu boka na slanu treptu pota
treperi tijelo, u vrtnji se sabire par

NESTANI, NAREĐUJEM ZBILJI

nestani, mrš,
naređujem zbilji, trebam drukčiji
nastavak na ono vrijeme čistoće,
kada je i nebo u hrvatsku dolazilo
učiti o sebi, onaj s više živih,
ako je preživjelih

još traješ,
kako to da si niotkuda, težinom
pričuvna zla polegla po svemu i zabranila
prolaze iz; kako to da si samo trgovcima
strahom i tatima živopisna podrijetla
priznala ovlasti prisutnih; kako to da si
ruku odvojila od alata i zgužvala je u paljak
azijske sućuti; kako to da nisi pričuva
slobodnih nego krijumčariš dodane iz
utopijskog odpada; kako to da se opireš biti
baštinom pobjednika u ratu za savjest i sram?

nestani smjesta, mrš,
trebam drukčiji nastavak
onaj s više živih,
ako je preživjelih

PLAVO PLAVO, CRNO

kroz onaj prozor na vrhu neba nitko te neće
kroz onaj plavi prozor baš ništa, vjeruj;
vrijeme je vruće, ljetno, to da, pa plavo peče
i bog je tako netočan; ne znaš li što ćeš
zaplači reci brm bla bla, razgovijetno i
oštro: brm bla bla, i uzjaši prvo što dorotira
iz ritma, kroz onaj prozor na vrhu neba nitko
te neće, vjeruje, plav je i prav, prvorazredno to;
o da, vrijeme je vruće ljetno pa plavo plovi
i netočnosti nema kraja; ali baš ništa, vjeruj,
neće te, nitko ništa, kroz ono plavo neće te

U ZALJEVU PJENE

zasiječe prvodošlo plavo od crnog do crnog
niz žest i žala prelije se napeti lijev,
u tritonskom srebru svečano uspravljeno podne
centrira obzor, srpanj je mjesec - sažeto ljeto;

izbliza se oble bokovi i bedra, strujne putanje
usta dijamantni rsssssk, tijelo naspram tijela
spaja se u usko pomnoženo dvaput, proriču trave:
zanijet će noćas sve žene s ružmarinom u kosi;

ne putuje se; sva su mora ovdje u mori srsa, svezana
pismom o ljubavnoj prošlosti vode, samo glokot
množi usise, i reske prizme s odbojima dalekih
runa, pupčanih pregiba tananih dina, ovala;

nikoga nema; jesu li božice s ljekovitim voćem
dužne biti ovdje, još ih se sjećaju mimoze, lovori
s otvorena, meduze i jod, reska baština krhke kajde,
srpanj je - sažeto ljeto, prvodošlo plavo plovi

NEKA TJELO NE POPUSTI

da je samo sudac, bog, bilo bi lakše:
lučio bi prave i krive; a drugo lišće u kalendaru
punio bi primjerima punoće, drugoga ionako
ne može. bi li što još dodatno i rekao ne zna se,
sigurno slabo razgovijetno.
ali se ne odriče i naslova: tvorac. sad tvorbene
pogreške najtočnije pogađaju tvorbena mu prava. ima li ih
malo mogu se ukloniti; ima li ih puno u teškoćama su
i tvorac i tvorba. toliko je već izvješća o sablazni
pa čemu preskakati statistiku? tko vidi - vidi. ali i
prije očiju svjedoka već se vidovitost stvari skrbi o
jasnim slikama u magmi. zaštitimo glasnike - samo im je
dužnost reći rečeno.
sklanjam se u skromnost. ne idem dalje od
ulomaka s plavim obrisima odanih. unatoč kratkoći
opasuju što je za opasati modrinom kakvu priznajemo
samo osvitima. u crno stegnuta galaktika sporim se pulsom
povlači na svoje. ravna li mjesto gdje prvo poglavlje nije
jednokratno unatoč tegobnim nastavcima? samo neka
tijelo ne popusti.
neka ne popusti.

 

“JESEN STIŽE DUNJO MOJA”

Ivan Manojlović    Kultura, Vesti

Serija koju potpisuje naš poznati reditelj i glumac Ljubiša Samardžić “Jesen stiže, Dunjo moja”, počinje sa emitovanjem u subotu 17. oktobra na Prvom programu RTS-a.

Televizijska serija “Jesen stiže, Dunjo moja”, koju potpisuje naš poznati reditelj i glumac Ljubiša Samardžić, počinje sa emitovanjem 17. oktobra na Prvom programu RTS-a

“Sinema Dizajn” i RTS su krajem 2007. godine emitovali prvih osam epizoda serije koje su imale veliku gledanost.

Već snimljene epizode spojene su u četiri početne, a snimljeno je još devet novih, originalnih epizoda. Serija će biti premijerno prikazivana jednom nedeljno i njeno emitovanje će trajati do sredine januara 2010. godine.

Lik Save Lađarskog tumače Milan Vasić i Branislav Trifunović koji je igrao samo u prve dve epizode serije, Dunju kao devojčicu igra Marta Uzelac a kasnije je kao zrelu devojku glumi Mirka Vasiljević, Savinu ženu igra Kalina Kovačević a njenog oca, starog Grinfilda Predrag Ejdus.

U seriji igraju Renata Ulmanski, Rada Đuričin, Voja Brajović, Marija Karan, Andrija Milošević, Milena Vasić i, naravno, Ljubiša Samardžić.

Samardžić je na konferenciji za novinare povodom početka emitovanja serije rekao da svaki posao, ako se završi kako valja, predstavlja svetkovinu.

Reditelj je naglasio da je serijom “Jesen stiže Dunjo moja” želeo da isprati svoj svet i interesovanja, i pokušao da izvuče svu iluziju iz Banata, i njegovih “kaljavih i prašnjavih sokaka”.

Glumica Renata Ulmanski je istakla da ima tremu pred prijateljima zbog emitovanja serije i naglasila da je glumac samo jedna mala kockica velikog mozaika i da se nada da “njena kockica neće smetati”.

Glumice Kalina Kovačević, Milena Vasić i Mirka Vasiljević su naglasile da im je bila čast da rade sa rediteljem Ljubišom Samardžićem i zahvalile se na pruženoj šansi da budu deo serije.

“Jesen stiže, Dunjo moja” prati život Save Lađarskog, od perioda kad je bio momak iz siromašne paorske porodice, u godinama pred Prvi svetski rat, pa sve do vremena sredine tridesetih godina 20. veka, kada njegova punoletna ćerka Dunja i njena životna priča preuzimaju glavni tok radnje u seriji.

Serija je saga o neostvarenim i ostvarenim ljubavima, odnosu varoške sredine prema paorskoj, bogate porodice Grinfild prema siromašnoj Lađarski, duboko skrivenim porodičnim tajnama, spletkama i intrigama, koje daju presek čitave jedne burne epohe koju radnja obuhvata.

Izvor: RTS Sandra Perović

“PLAVI ORKESTAR” 27. MARTA U BEOGRADU

Ana Čizmar    Muzika, Vesti

BEOGRAD - Čuvena sarajevska grupa “Plavi orkestar” održaće posle 20 godina koncert u Beogradu, 27. marta sledeće godine u Beogradskoj areni, najavio je danas marketing menadžer koncerta Aleksandar Radoš.

Jedan od najpopularnijih i najomiljenijih pop bendova na prostorima bivše Jugoslavije, obeležiće 2010. godinu novim pesmama i velikom povratničkom “eks-ju” turnejom.

“Plavi orkestar” osnovan je 1983. godine u Sarajevu, u okviru pokreta “Nju primitivs”, zajedno sa bendovima “Zabranjeno pušenje”, “Elvis J. Kurtović” i drugima.

Izdali su osam albuma i održali više od 1.500 koncerata širom sveta, a kritičari ih ocenjuju kao “kulturni fenomen osamdesetih i devedesetih godina”.

Karijeru “Plavog orkestra” obeležili su veliki hitovi, poput antologijskih pesama: “Suada”, “Kaja”, “Bolje biti pijan nego star”, “Sava tiho teče”, “Zelene su bile oči te”, “Kad mi kažeš paša”, “Simpatija”, “Ako su to samo bile laži”, “Odlazim”.

Iako ih nije bilo dugo u javnosti (poslednji put su nastupali 2000. godine), “Plavi orkestar” je poslednjih godinu dana posvetio svom novom albumu, koji će se pojaviti početkom februara, i pripremama za veliku turneju.

Ulaznice za beogradski koncert, koji organizuje agencija “Nota”, od danas se nalaze u prodaji na blagajni Beogradske arene, Bilet servisa i prodajnim mestima “Eventima”, a cene se kreću od 1.310 dinara, za gornje tribine, do 2.010 dinara.

Izvor: Radio Televizija Vojvodine

NOVI NASTAVAK “VODIČA KROZ GALAKSIJU”

Mirjana Stanojevi?    Knjige, Vesti

Stopama Daglasa Adamsa

Roman ”I još nešto…” (”And another thing…”) pisca Ovena Kolfera, predstavljen kao šesti nastavak svetski poznate knjige preminulog Daglasa Adamsa ”Autostoperski vodič kroz galaksiju”, pojavio se u ponedeljak u britanskim knjižarama. Objavljivanje Kolferove knjige poklopilo se sa obeležavanjem 30. godišnjice od objavljivanja prve od pet Adamsovih knjiga koje su objedinjene u njegovom najpoznatijem romanu.

Radnja Kolferove knjige započinje tamo gde se završava Adamsov peti nastavak ”Uglavnom bezopasni”: rasejani zemljanin Artur Dent i simpatični vanzemaljac Ford Prefekt nalaze se u jednom londonskom pabu, a trenuci ih dele od uništenja Zemlje od strane Vogona, inače izuzetno nesnosne rase vanzemaljaca. Dvoglavi vanzemaljac sa male planete blizu Betelgeza i odbegli predsednik Vaseljene, Zaphod Biblbroks, pokušaće da spase dvojicu likova iz nezavidne situacije u koju ih je smestio njihov književni tvorac pre 17 godina.

Irski književnik Oven Kolfer, najpoznatiji po književnom serijalu ”Artemis Faul”, dobio je odobrenje od Adamsove udovice Džejn Belson da napiše nastavak. Ona je u potpunosti podržala Kolfera izjavivši da je on savršena osoba koja će novim generacija prikazati stare likove. Kolfer priznaje da je ta odluka učinila da se oseti istovremeno prestravljeno i uzbuđeno, kao i da je odlučio da napiše najbolju knjigu u životu. ”Ako se to ne desi, potrudiću se da knjiga dobije lepe korice,” dodaje Kolfer. ”Nadam se da bi se Adams nasmejao čitajući ovu knjigu, da bi uživao u tome što sam ušao u njegov univerzum. Ne mislim da bi bio zgrožen time,” smatra on.

Daglas Adams je preminuo 2001. godine, nakon petoknjižnog serijala koji je u svetu prodat u oko 16 miliona primeraka. Fanovi su, ipak, ostali razočarani pošto je Adams u poslednjoj knjizi ostavio svoje junake da se suoče sa užasnom smrću. Sam autor je više puta prizano da je nezadovoljan završetkom poslednje knjige i da razmišlja o još jednom nastavku. ”Pretpostavljam da ću u jednom trenutku u buućnosti napisati šestu knjigu ‘Autostoperskog vodiča’. Voleo bih da knjigu završim u malo optimističnijem tonu. Izgleda da je šestica bolji broj od petice,” svojevremeno je govorio Adams. Izgleda da će mu se želja ostvariti.

Izvor: e - novine