UNESKO UVRSTIO TANGO NA LISTU SVETSKE KULTURNE BAŠTINE

Aleksandra Radovanović    Kultura, Muzika, Vesti

Ministar kulture Buenos Airesa izjavio je danas da je tango uvršten na listu svetske nematerijalne kulturne baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za prosvetu, nauku i kulturu (UNESKO).

Ernan Lombardi istakao je da je veoma ponosan što taj ples i muzika sada čine deo svetske baštine pod zaštitom organizacije UNESKO. Ministar kulture argentinske prestonice tu izjavu je dao telefonom iz Abu Dabija gde je 24 članova međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalne svetske kulturne baštine donelo odluku da tango uvrste na novu listu za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, javljaju agencije.

Nastao krajem 19. veka u siromašnim četvrtima Buenos Airesa i Montevidea, tango je s vremenom postajao sve popularniji i prihvachen širom sveta. Tome je u velikoj meri doprineo brodvejski mjuzikl “Tango zauvek”.

Na istoj listi svetske nematerijalne kulturne baštine nalaze se i indijsko vedsko pevanje i japansko kabuki pozorište.

Izvor: Blic Online / Tanjug | Foto:Reuters, AFP

I GREH ZASLUŽUJE MILOST

Nebojša Đorđević    Film, Kultura, Vesti

Francusko-poljski režiser Roman Polanski koji u švajcarskom zatvoru čeka na izručenje u SAD, dobio je veliku podršku poljskih umetnika predvođenih Andžejom Vajdom, dok su poljski zvaničnici uzdržani.

Nakon početnog ogorčenja umetnika, poljskih zvaničnika i samih Poljaka što je za hapšenje poznatog sineaste, njihovog zemljaka, zlouputrebljen filmski festival u Cirihu, poljski premijer Donald Tusk izjavio je da od hapšenja Polanskog ne treba praviti nacionalnu temu.

„Nisam šokiran tim hapšenjem i ono u meni ne izaziva takve emocije kao kod nekih političara. Krivica Polanskog je očigledna, seks sa devojčicom priznao je i on sam”, kazao je Tusk. Ipak, on je podržao inicijativu svog ministra kulture Bogdana Zdrojevskog i šefa poljske diplomatije Radoslava Šikorskog da se Varšava zajedno sa Parizom - pošto Polanski ima dvojno, francusko i poljsko državljanstvo - obrati pismom šefu američke diplomatije Hilari Klinton. Svako ko se divi filmovima Polanskog deli moje mišljenje da i greh zaslužuje milost”, kazao je Šikorski. On je zajedno sa šefom francuske diplomatije Bernarom Kušnerom sastavio pismo namenjeno Hilari Klinton u kome Poljska i Francuska apeluju da se iskoriste svi instrumenti američkog pravosudnog sistema u korist režisera. Šikorski kao i poljski umetnici računa da bi, s obzirom na zasluge Polanskog za svetski film, američki predsednik Barak Obama ili guverner Kalifornije Arnold Švarceneger mogli da odluče o pomilovanju Polanskog.

Afera oko hapšenja Polanskog izbila je u trenutku kada je vlada premijera Tuska objavila rat pedofilima, Sejm poljskog parlamenta usvojio je izmene u krivičnom zakonu, a poljska policija skoro svaka tri meseca uhapsi desetine pedofila koji šire dečiju pornografiju na internetu. Po pooštrenim propisima bi i slavnom režiseru, da mu se sada za isti čin sudi u Poljskoj, pretila pored kazne zatvora i prinudna hemijska kastracija ili boravak u psihijatrijskoj bolnici zatvorenog tipa, dok ne pristane na uzimanje lekova koji eliminišu seksualni nagon. Polanski (76) je uhapšen u subotu u Cirihu po američkom nalogu izdatom pre više od 30 godina. Režiser je u Cirih doputovao kako bi na festivalu u tom gradu primio nagradu za životno delo.

Duh na čekanju

Hapšenje Romana Polanskog u Švajcarskoj znači da je njegov najnoviji filmski projekat u limbu. Na ostvarenju „The Ghost” je ostalo još nekoliko meseci rada. Polanski je završio veći deo montaže, ali je ostalo još dosta postprodukcijskog posla, uključujući tu ubacivanje muzike, kao i rad na kompletnom zvuku. „The Ghost” je baziran na romanu Roberta Harisa, sa Pirsom Brosnanom u ulozi bivšeg izmišljenog britanskog lidera, dok je Juen Mekgregor unajmljeni pisac koji treba da napiše njegove memoare.

Izvor: Danas / Beta V. T.

JURE KAŠTELAN - IZBOR IZ POEZIJE

Nebojša Đorđević    Poezija

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. decembar 1919. - Zagreb, 24. februara 1990.), hrvatski pesnik.

Do 1980. godine predvodi Katedru za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a neko vreme je i lektor na Sorboni. U početku nastavlja tradicionalni izraz hrvatske poezije, koji, zatim proširuje evropskim vidicima (Lorca). Spoj moderniteta i narodne umetnosti nalazimo u poemi “Tifusari”. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pesničkog izraza. Objavljivao je i članke, prozu, eseje i drame u kojima je mitska koncepcija. Prevodio je s ruskog i italijanskog jezika.

Zbirke:

* “Crveni konj”,
* “Pijetao na krovu”,
* “Biti ili ne”,
* “Malo kamena i puno snova”,
* “Divlje oko”,
* “Čudo i smrt”.

RASTANAK

Jesi li postao trava ili oblak koji nestaje,
Svejedno.

I na klisurama orlovi te prate
i u vodama i među zvijezdama.

Ne mogu rastaviti oči,
izvori koji istom moru gledaju.
Nema rastanka

Nema smrti.

Ako osluskujem vjetar
čujem tvoj glas.

Ako u smrt gledam
čujem tvoju pjesmu.
Volio bih da me voliš

Volio bih da me voliš,
da budem cvijet u tvojoj kosi,
Ako si noć, ja ću biti zora
i blijesak svjetlosti u rosi.

Volio bih da me voliš
i da svi dani budu pjesma,
Ako si izvor, i ja ću biti
u živoj stijeni bistra česma.

TVRĐAVA KOJA SE NE PREDAJE

Ja sam tvrđava sa jedinom zastavom srca.
Nevidljivi bedemi sazidani od rana.
Uspavankom
odlijevam najezdama.
Preobražen u oklopu sna.
Na svim kulama bdiju izvidnice, a na obali skrivene
brodice od trske i tamarisa.
Vjetrokazi gledaju gvozdene daleke vojske gdje bruse strelice,
uljem mažu bedra i mišice i propinju se na zlim konjima
od kositra i vatre.
Mostovi su dignuti i neodoljiva brzica
brani prilaze.
A u svitanje nestaje mjesec i javlja se nepomućeno sunce.
Ja sam tvrđava sa jedinom zastavom srca.
Tvrđava koja se ne predaje.
Ne predaju se mrtvi u brzom letu.
Ne predaju se živi s draguljima očiju.
Utvrde se predaju, ali ne ove od sna. -
Same se daju i same otimaju.
Ja sam tvrđava sa jedinom zastavom srca.

TIFUSARI

1
Brojim stope na bijelu snijegu. Smrt do smrti.
Smrt su stope moje.

Smrt do smrti. Smrt do smrti.
Smrt su stope moje.

Svaka
ide
svome
grobu.

Svaka ide svome grobu
ko izvori
svome
moru.

Svaka ide svome grobu.

2
Hoće li ikad ovom stazom proći
nebo široko, oko puno sreće?
Da li će briznuti frule i izvori
i cvrkutati jutra u proljeće?

Hoće li stope ostati na zemlji
i prkositi krvlju utisnute
ili će snjegovi u mrkloj tišini
zamesti riječi, tragove i pute?

3
Vijavica.Vjetar vije.
Čovjeka ni vuka nije.
- Ognja, ognja -
kosti vrište.
- Zvijezde, zvijezde -
oko ište.

Žvale mračne, večerat će
moje prste i možđane…

Vijavica. Vjetar vije.
Čovjeka ni vuka nije.
- Ljudi mili, braćo, ljudi…
U tišini
gluvi korak
izmoreni.
Slušam riječi
u ognjici.

- Druže…
- Druže…

Rukom hvatam ladnu ruku.

Idem
nijem
u koloni.

4.
Ne zbori noć.
Tišina nez utvara.
Nijemo
bez glasa
u meni
mrtvac progovara.

Oj, Cetino, moje selo ravno
kud si ravno kad si vodoplavno

Ne zbori noć.
To majka ruke
nad mojim snom
nad svojim sinom
savija
i njena crna
crna
kosa
ko san
na mojem čelu
klija.

Ne zbori noć.
Za gorom
smrt
noževe kuje
i jama - mješina
nozdrve nadima:
požare
i vješala
bljuje.

Oj Cetino, moje selo ravno

Ne zbori noć.
bez jutra
i bez krila
još zadnju riječ
i zadnji pozdrav
smrt mi je
ostavila.

5
Otkuda ovaj dan, ognjeni golub na dlanu,
otkuda ovaj glas, na kojoj obali raste
sav od svitanja? Čuj noć kad vatre u šumi planu.

Otkuda ovaj glas, na kojoj obali raste?
U svakoj stopi, na svakom koraku: sloboda, sloboda,
sloboda iz rane, iz krvi sloboda izraste.

U svakoj stopi, na svakom koraku; sloboda, sloboda.
Kad pjesme umiru, ti što si ljubav sama,
ko divlja ruža na putu, ko raširena krila.

Kad pjesme umiru, ti što si ljubav sama,
hoćeš li umirući živu ljubav dati
što prkosi smrti i čelik prelama?

Hoćeš li umirući živu ljubav dati
što u svakom srcu iznova se rađa,
hoćeš li glasom zore u noći zapjevati?

Ako panem u mraku, prenesi živima pozdrav,
prenesi od groba do srca, pronesi kroz tminu
pjesmu što ne gine; sloboda, sloboda.

6
Ognjica raste. Rukom ruku hvatam.
Uz čelo druga moje čelo gori.
U požaru ludom kad se pamet mrači
osvetom još jačom, ljubav progovori.

Kolona ide.U groznici rastu
goleme šume suncem rascvjetane.
U mraku čujem žive razgovore,
Očima živih gledam nove dane.

Gledam jezera prozirna i mirna,
vrbu djetinjstva svinutu nad rijekom
i nove riječi nikad nečuvene,
ljude u kraju znanom i dalekom.

Rođena zemljo, nisam te dočeko,
nego u gunju, ušljiv, sav od rana,
nemoćan, zguren, jedva korak vučem -
i zato si jače u me urezana.

Od čela do čela samo vatra gori.
Glad i oganj žedne usne pruža
za kapljom vode. Tmina oči steže,
i što smo bliže zori noć postaje duža.

Korak po korak. Smrt u jarak baci
čovjeka i konja. Za me nema zore,
ali i u smrti mi smo partizani
I naši mrtvi još se jače bore.

VOLIO BIH DA ME VOLIŠ

volio bih da me voliš,
da budem cvijet u tvojoj kosi.
ako si noć, ja ću biti zora
i blijesak svjetlosti u rosi.

volio bih da me voliš
i da svi dani budu pjesma.
ako si izvor, i ja ću biti
u živoj stijeni bistra česma.

KRV I BURA

Razrezao sam žile na oštrom staklu sna.
U mojoj krvi zrcale se nebesa.
Ovdje na Balkanu, na Savi, na Jadranu
i gavrani su siti mesa.

Ogledala strave ukažite sliku
bez uza i oko vrata.
Krv, krv, krv moja vrišti
u ovoj zemlji Hrvata.

Otvorio sam žile i svojih riječi
krvavo sjemenje.
Zvizdi, šiba, udara bura.
Ječi kamenje.

PJESMA SUTRAŠNJEMU

Samo tebi, nerođeni, ove riječi. Samo tebi.
Ova zastava između dva boja krvava.

Tebi ove pjesme. Samo tebi, još nerođeni,
upravljam ruke što ih zora već obasjava.

Pristižem strujama bistrim i brzacima rijeka.
Snovima, gledaj, sloboda kormilari.

O nebo, sunce u korijenu trava, mene već čeka
široki put i oblaci čergari.

Ne lete samo ptice. Gledaj zemlju u letu,
taj san koji postaje java.

Tebi ove pjesme. Samo tebi, još nerođeni,
upravljam ruke što ih zora već obasjava.

 

 

SARADNJA SRBIJE I REPUBLIKE SRPSKE U OBLASTI KULTURE

Mirjana Živić - Mitić    Kultura, Vesti

BANJALUKA - Ministar kulture Republike Srbije Nebojša Bradić i ministar prosvete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović potpisali su danas u Banjaluci “Izjavu o namerama” sa ciljem unapređenja saradnje u različitim oblastima kulture.

Ministarstvo kulture Srbije saopštilo je da su se Bradić i Kasipović “usaglasili da će ubuduće biti akcentovana neposredna saradnja nadležnih institucija, razmena iskustava, informacija i stručnjaka, kao i učešće umetnika, muzičkih i pozorišnih ansambala na najznačajnijim međunarodnim manifestacijama”.

Kako je najavljeno, “sledeći korak u bližem definisanju saradnje biće potpisivanje aneksa Sporazuma o kulturnoj saradnji između Republike Srbije i Republike Srpske u Beogradu, u oktobru 2009″.

“Sporazum će posebno definisati oblasti saradnje u pristupu programima i fondovima EU, ali i načine saradnje institucija iz oblasti zaštite kulturnog, prirodnog nasleđa i nematerijalnog kulturnog nasleđa”.

“Posebna pažnja će biti posvećena promovisanju kulturne industrije, kulturnog turizma i stimulisanju preduzetništva u oblasti kulture. Sporazum će se odnositi na podsticaj naučnog istraživanja i promovisanje principa kreativnosti i inovacija, kao i na ulaganje u oblast dečije kulture”, navodi se u saopštenju.

Izvor: RTV/Tanjug

OTKRIVENA NERONOVA TRPEZARIJA

Ana Čizmar    Nauka, Vesti

Arheolozi su danas saopštili da su na brdu Palatin, u Rimu, otkrili ruševine prostorije u kojoj je, kako veruju, obedovao rimski imperator Neron.

Vođa tima arheologa Fransoaz Vildje rekla je da je otkrivena ovalna soba, koja je prema mišljenju stručnjaka mogla da se okreće u smeru rotacije Zemlje. Neron je time želeo da očara svoje goste. Prostorija je podignuta na stubu prečnika četiri metra. Neronova Zlatna palata, poznata i pod latinskim nazivom Domus aurea, sagrađena je neposredno posle požara u kojem je, 64. godine nove ere, uništen veći deo Rima.

Izvor: Blic Online /Beta