“BALKAN” OD RUSIJE PREKO KANA DO NJUJORKA

Nebojša Đorđević    Film, Vesti

Za mesec koji sledi, beogradski bioskop „Balkan” pripremio je sijaset programa, koji startuju većdrugog dana maja, programom „Ruski film u Balkanu”. Tokom dva dana, publika će biti u prilici da vidi filmove kao što su „12″ Nikite Mihalkova ili „Moloh” Aleksandra Sokurova, kao i ekskluzivni materijal iz nastavka čuvenog Mihalkovog filma „Varljivo sunce”.

Dvodnevnu reviju posetiće i ruski reditelj i glumac Nikolaj Burljajev, kao i Leonid Mozgovoj, glumac u filmu „Moloh”. Bioskop „Balkan” ubuduće će i distribuirati neke od savremenih ruskih filmova, tako da će se među prvim naslovima, pred našom publikom, naći „Aleksandar: Bitka na Nevi” Igora Kolenova, viđenog na minulom Festu, kao i film „Antikiller” Jegora Končalovskog, sina čuvenog reditelja Andreja.

Nakon programa ruskih filmova, sledi ciklus filmova Lordana Zafranovića, naslovljen „Lordan koga ne poznajete”, koji će tokom pet dana maja (od 5. do 10) predstaviti značajna ostvarenja njegovog opusa, kao što su „Okupacija u 26 slika”, kojim program počinje, „Predgrađe Ibisa”, „Muke po Mati”, „Ubistvo u noćnom vozu”, „Oproštaj sa Titom”, „Pad Italije”, „Rad zida grad”, „Nedjelja 2″, „Ujed Anđela”, „Poslije podne”, „Večernja zvona”, „Antika”, „Simfonija velegrada”, „HALOA - praznik kurvi” i „Valcer”.

Filmovi mladih autora činiće program „Youngsterski film”, 9. i 10. maja, a najbolji dokumentarni filmovi iz programa ovogodišnjeg Festivala Beldocs, biće prikazani od 11. do 13. maja.

Povodom premijere dokumentarnog filma o Puriši Đorđeviću, nazvanog jednostavno „Puriša”, koja se uskoro očekuje, 13. maja u „Balkanu” biće održano i tematsko veče posvećeno velikanu domaćeg filma, i o njemu kao i o svom filmu govoriće autor Milan D. Špiček.

Povodom filmskog festivala u Kanu, koji počinje 13. maja, čak 12 nagrađenih filmova iz prošlogodišnje selekcije biće prikazano u „Balkanu”, od 14. do 24. maja, među kojima su „Između zidova”, „3 majmuna” i drugi. Vrlo zanimljiv program filmova, većsa uspehom emitovan, kombinuje kao dokumentarne i igrane forme, tako i dva grada - Beograd i Njujork. To su naslovi poput „Njujork: 6 sati ranije”, „Grad”, „Tamo i ovde”, „Drugi o nama” i „Yugo Dive”.

Konačno, pred kraj meseca biće predstavljeni i filmovi studenata FDU, kao i predstojeći CinemaCity. Direktor „Balkana” Darko Bajićnajavio je da se u ovom bioskopu spajaju film i televizija, pa kako se „Ranjeni orao” nakon TV emitovanja nalazi na redovnom bioskopskom repertoaru, tako će i njegov film „Na lepom plavom Dunavu” dobiti svoj termin na televiziji Vojvodina, gde će biti prikazan u šest epizoda, počev od 3. maja.

Izvor: Danas D. Jovićević

MONOGRAFIJA O TITU I JOVANKI

Mirjana Stanojevi?    Kultura, Vesti

Ivo Eterović i Zlatica Broz

DA nije bilo Ive Eterovića, pred nama možda nikad i ne bi bilo Titovih i Jovankinih privatnih trenutaka. Dok se ljube, ručaju, šetaju, pripremaju za susret sa ondašnjim svetskim liderima.

Deo tog života bračnog para Broz, predstavljen je u sredu u prepunom amfiteatru Muzeja 25. maj, na beogradskom Dedinju. Reč je o novoj Eterovićevoj monografiji u kojoj on javnosti predaje do sada neobjavljene sekvence njihovih nekadašnjih dana.

Fotografije su nastale u poslednjoj deceniji Titovog trajanja na političkoj i životnoj sceni. O tome, Ivo Eterović je ovako govorio:
- Kada sam pozvan da napravim seriju fotografija Tita i Jovanke, od kuće sam krenuo čitav
sat ranije, iako mi je do njihovog doma u Užičkoj 15. bilo potrebno tek deset minuta. Vozio sam oko Dedinja u velikom krugu da bih stišao uzbuđenje koje me je bilo obuzelo. Bio sam svestan da je to moja životna šansa. Tri sata sam proveo u njihovom domu, toga dana kada su me pozvali. Snimao sam u pauzama, uz kafu, pričali smo o mnogo čemu. Smogao sam, u jednom trenutku, snage da im predložim kako bi bilo lepo da snimam njihove privatne trenutke.

Ivo se seća da se Tito nasmešio i odgovorio: “Eh, kad bi ih bilo”. Jovanka se zamislila i dodala: “Vi ste nam prvi došli sa tom idejom, ja se slažem… a vidim da je i Tito za to”.

Tako je nastala prva fotomonografija Ive Eterovića “Njihovi dani”, a ova koja je u sredu predstavljena je svojevrstan nastavak te foto priče.

- Odlučio sam se da je objavim posle jednog nedavnog poziva iz Labina - kaže Eterović. - Pitao me čovek, gde bi mogao da kupi prvu monografiju. Odgovorio sam: nigde, nema je. Ako je, ipak, negde nađete, kupite i za mene jednu. Ipak, bez divnih ljudi u zemunskoj štampariji “Čugura” i Foto-studija “Ilić”, ovaj san ne bih mogao da dosanjam.

O novoj Eterovićevoj fotomonografiji “Tito i Jovanka” govorili su i Svetozar Oro, general JNA u penziji, i Đorđe Kadijević, istoričar umetnosti.

TAKO OBIČNI LJUDI

VRLO sam obradovana da je Ivo Eterović uspeo da ponovo pred javnost vrati sećanje na moga dedeka i teta Jovanku - kazala je za “Novosti” Zlatica Broz, Titova unuka. - Živo se sećam susreta sa njima, trenutaka kada su, oslobođeni protokola, bili tako obični. I oboje, dirljivo pažljivi.

Izvor: Večernje Novosti Milena Marković

USTAJTE, VI ZEMALJSKO ROBLJE

Nebojša Đorđević    Muzika, Vesti


Foto: AP, Ronald Goršić/CROPIX

Razvojem industrije pojavile su se pjesme koje se bave radničkim, klasnim i socijalnim pitanjima

ZAGREB - Povijest pjesama posvećenih radu i radništvu duga je i dvojaka. S jedne strane već više od dva ili tri stoljeća postoje pjesme koje su se pjevale uz rad na polju, kako u Mississippiju tako i u Međimurju, ili one koje su uz prisilni rad pjevali zatvorenici i crni američki robovi.

Od folka do rapa

S druge strane, razvojem industrije i radničke klase počele su se pojavljivati pjesme u kojima su se njihovi autori ili izvođači - dio tih pjesama vode se kao tradicionalne, odnosno narodne ili pučke pjesme bez poznatoga, odnosno potpisanog autora - bave radničkim, klasnim i socijalnim pitanjima.

Često su te pjesme označavane pojmom protestnih folk pjesama, a svoju preobrazbu počele su doživljavati usporedo s usponom diskografske industrije, prvo u folk, a potom u blues, country i rock, pa čak i rap glazbi.

Davno preminuli Woody Guthrie, uz čije je bolničko uzglavlje bdio i mladi Dylan, odnosno još uvijek živući i Pete Seeger za čijim je repertoarom posegnuo Bruce Springsteen na albumu “We Shall Overcome: The Pete Seeger Session”, country kantautori poput Merlea Haggarda, rock-revolucionari poput Johna Lennona i punk-rock prvoborci poput The Clasha jasna su linija razvoja protestnih i radničkih pjesama čiji jedan mogući izbor, posložen po abecedi njihovih izvođača, donosimo u povodu 1. maja, praznika rada danas, neoliberalnim kapitalizmom gotovo uništene radničke klase.

Izbor stranci

* Bachman Turner Overdrive - Takin’ Care Of Business

* Billy Bragg - There Is Power In A Union

* Bob Dylan - Maggie’s Farm

* Bruce Springsteen - Factory

* Bruce Springsteen - Pay Me My Money Down

* David Allan Coe - Take This Job and Shove It

* Green Day - 21st Century Breakdown

* Hard Fi - Cash Machine

* John Lennon - Working Class Hero

* Merle Haggard - Are The Good Times Really Over

* Merle Haggard - Workin’ Man Blues

* Neil Young - Ordinary People

* Pete Seeger - Talking Union

* The Clash - Career Opportunities

* Woody Guthrie - This Land Is Your Land


I tu i tamo u istom loncu

Socijalizam, potom njegov krah, pa rat, tranzicija i privatizacija te uspon konzumerizma i balkanski primitivne verzije kapitalizma, razlozi su zbog kojih je kontekst i narav u hrvatskoj i ex-YU nastalih klasnih, socijalnih pjesama, čiji izbor ovdje donosimo, donekle drukčiji, ali nama baš zato i zanimljiviji i razumljiviji. Sigurni smo da i svatko od vas koji živite od svog a ne tuđeg rada ili ste tijekom privatizacije i današnje krize ostali bez posla, imate neke svoje favorite na slične teme.

Kako god okrenuli, radnička klasa i tu i tamo danas je u istom loncu. No, barem možemo zapjevati, a da zbog toga ne odemo u zatvor.

Izbor domaćih:

* Arsen Dedić - Ministarstvo straha

* Arsen Dedić - Ratni profiteri

* Azra - Uvijek ista priča

* Damir Avdić - Po asfaltu i betonu

* Edo Maajka - Mater vam jebem

* Edo Maajka - Sevdah o rodama

* Haustor - Radnička klasa odlazi u raj

* Hladno pivo - Moralne dileme vlasnika BMW-a

* Hladno pivo - U carstvu pasea

* Idoli - Maljčiki

* Letu štuke - Minimalizam

* Prljavo kazalište - Moj dom je Hrvatska

* S.A.R.S. - Buđav lebac

* TBF - Nostalgična

* TBF - Šareni artikal

* Termiti - Vjeran pas

Izvor: Popboks Aleksandar Dragaš

BEIRUT - SVJETSKI DAN KNJIGE

Nebojša Đorđević    Knjige, Kultura, Vesti

UNESCO je proglasio libanonski glavni grad svjetskom prijestolnicom knjige za 2009. U ime kulturne različitosti i tolerancije.

Beirut je u subotu proglašen svjetskom prijestolnicom knjige za 2009., te je već, pod okriljem UNESCO-a, pokrenut veliki broj manifestacija i različitih kulturnih aktivnosti u libanonskom glavnom gradu. Službeni početak označio je u subotu glavni direktor UNESCO-a Koichiro Matsuura najavivši pritom da će se sve do travnja sljedeće godine u Beirutu održavati razna događanja vezana uz kulturu knjige, od izdavaštva do poticanja građana na čitanje, s posebnim naglaskom na mlade. Kako je rekao Matsuura, Beirut je izabran za svjetsku prijestolnicu knjige zbog ‘fokusa tog grada i njegovih građana na kulturalne različitosti, dijalog i toleranciju.’

Istina jest da je književna scena na bliskom istoku izuzetno propulzivna, s bumom arapskog romana bez presedana. Tako se za Internacionalnu nagradu arapske proze, tamošnjeg ekvivalenta nagrade Booker, ove godine natjecalo više od stotinu romana. Treba reći da je roman kao književna forma postala legitimna u arapskom svijetu zaista nedavno. Prije samo sedam godina, dakle 2002., roman je postao popularan među arapskim čitateljima i to nakon što je Ala al-Aswany objavio Jakubiansku građevinu, roman koji opisuje političku korupciju i uspon islamista u Egiptu. Ovaj roman kao da je srušio branu, budući da je nakon njegovog velikog uspjeha (po njemu je snimljen i uspješan film) došlo do prave poplave romana koji se bave raznim temama koje su dotad u književnosti smatrane tabuom, poput seksualnosti i religije.

‘Individualizam i spoznavanje vlastitoga ega u arapskom je svijetu nedavno probuđen upravo putem djelovanja romana kao književne forme, a upravo je snaga individue prepoznata kao točka otpora represiji’, rekao je libanonski romanopisac Jabbour Doueihy. ‘Zapadnjacima se sviđa onaj tip arapskog romana koji se bavi političkom represijom, ženskim pitanjem i seksualnim tabuima. Oni traže nešto egzotično i pokušavaju naučiti više o regiji upravo preko romana.’ No iako to zvuči divno i krasno, realnost je ipak mračnija. Iako se na Zapadu osjeća velik problem opadanja broja ljudi koji čitaju, u arapskom svijetu je taj problem mnogo većih razmjera. Naime, iako je populacija arapskog svijeta veća od 300 milijuna ljudi, bestselerima se smatraju knjige koje se prodaju u maksimalno dvije ili tri tisuće primjeraka. Također, među mladim obrazovanim ljudima postalo je izuzetno hip pisati o ‘zabranjenim’ temama poput seksualnosti, tako da većina romana koji izlaze nemaju nikakvu književnu vrijednost.

No, pisanje i čitanje romana postaje sve popularnije, organiziraju se festivali, tribine, čitanja, sajmovi, knjiga i rezultati su već vidljivi. Tom trendu će svakako pridonijeti i imenovanje Beiruta svjetskim gradom knjige 2009. godine. Libanonsko Ministarstvo kulture naznačilo je tri glavna cilja čitavog ovog projekta. Kao prvo, imenovanje Beiruta svjetskom prijestolnicom knjige trebalo bi pomoći u razvijanju nakladničke djelatnosti u Libanonu, s naglaskom na književnost za mlađi dio populacije. Drugi cilj jest promoviranje kulture čitanja i ukazivanje građanima na mogućnost uživanja u čitanju. Treći cilj jest otvaranje libanonske i arapske kulture svijetu kao i upoznavanje građana s različitim svjetskim kulturama, a čemu će svakako doprinijeti mnogobrojna gostovanja pisaca, umjetnika, nakladnika i općenito intelektualaca iz čitavog svijeta u sljedećih godinu dana. Više o Beirutu kao svjetskom gradu knjige možete pročitati ovdje.

Izvor: Booksa n.s. 29.04.2009.

SCORSESE PREDSTAVLJA KLASIKE

Nebojša Đorđević    Film, Vesti

Martin Scorsese će biti počasni predsednik sporednog programa Cannes Classics na filmskom festivalu u Kanu (13-24. maj).

U okviru tog programa biće prikazana dela najpoznatijih reditelja iz istorije svetske kinematografije poput Jean-Luca Godarda, Michelangela Antonionija, Luchina Viscontija i Jacquesa Tatija.

Scorsese će lično predstaviti reataurisanu verziju filma The Red Shoes Michaela Powella i Emerica Pressburgera iz 1948. godine, prenosi Reuters.

Osim toga, njegova neprofitna fondacija World Cinema predstaviće tri filma: A Brighter Summer Day Edwarda Yanga (1991), Al-Momia Shadija Abdei Salama (1969) i Redes Emilija Gomeza Muriela i Freda Zinnemanna (1936).

Na programu će biti i dosad neviđeni kućni filmovi Ingmara Bergmana skupljeni u kompilaciju Images From the Playground.

Izvor: Popboks