KONCERT POSVEĆEN ŠABANU BAJRAMOVIĆU

Nebojša Đorđević    Muzika, Vesti

Veliki koncert posvećen preminulom velikanu romske muzike Šabanu Bajramoviću pod nazivom “Prijatelji Šabanu” biće održan 6. decembra u Centru “Sava”, kada se navršava pola godine od smrti ovog umetnika.

Na koncertu će nastupiti prijatelji i poštovaoci Bajramovića - Esma Redžepova, Zoran Predić, Dado Topić, etno ansambal “Misteriozni glasovi Bugarske”, Luis, Jildiz Ibrahimova bend iz Turske, Šaban Tribjut bendovi (”Diksi pogon” i “Crne mambe”) i prateći ansambli.

Tokom koncerta biće emitovani snimci kao omaž životu Bajramovića, a izvršni producent koncerta Ivan Blagojević je najavio da će na kraju svih 70 učesnika izvesti kompoziciju “Đelem, đelem” koja je u interpretaciji Šabana Bajramovića izabrana za himnu svih Roma sveta.

Ovaj koncert je početak projekta Ministarstva kulture Srbije “Šaban Bajramović”, posvećen stvaralštvu Roma, koji će tokom decembra obuhvatiti različite manifestacije u Etnografskom muzeju.

U godini kada Srbija predsedava Dekadom Roma, inicijator i nosilac projekta koji ima za cilj da predstavi kulturno stvaralaštvo te nacionalne manjine je Ministarstvo kulture, a odvijaće se pod pokroviteljstvom predsednika Srbije Borisa Tadića i uz podršku gradskih struktura Beograda i Niša.

U Art bioskopu Etnografskog muzeja 7. decembra će započeti revija filmova inspirisanih životom Roma koja će trajati do 13. decembra.

Biće prikazano 12 dugometražnih igranih filmova proizvedenih u Srbiji i 11 kratkometražnih dokumentarnih ostvarenja, a u četiri filma pojavljuje se i sam Bajramović.

Izložba fotografija inspirisana životom i kulturom Roma biće otvorena 10. decembra i publika će moći da je vidi u Etnografskom muzeju do 22. decembra.

Tokom decembra biće organizovan i naučni skup posvećen književnosti i jeziku Roma.

Šaban Bajramović preminuo je 8. juna ove godine. Njegove kompozicije svirali su i pevali mnogi muzičari sa svih kontinenata, a svrstan je među deset najboljih bluz pevača u svetu.

Više od 20 godina bio je na čelu sastava “Crna Mamba”, a na lični poziv Nehrua i Indire Gandi nastupao je u Indiji, gde je zvanično proglašen za kralja romske muzike.

Bio je najplodniji, najproslavljeniji i najznačajniji romski pevač, kompozitor i pesnik na prostorima Balkana. Poslednji album “Romano raj”, objavio je prošle godine.

Izvor: B 92

HRVATSKA OD SRBIJE TRAŽI POVRAT 3063 KULTURNA DOBRA

Nebojša Đorđević    Kultura, Vesti

Hrvatska od Srbije traži povrat 3063 kulturna dobra iz manastira, crkava, samostana i privatnih zbirki te knjižničnu i arhivsku građu odnesenu iz Hrvatske za Domovinskog rata.

Od većih cjelina za koje je načelno dogovoren povrat, kako je danas rečeno u Ministarstvu kulture, zbirka je iz manastira Uspenja Bogorodice u Krupi - ikone, predmeti manastirske riznice, zbirka umjetnina iz manastira sv. Arhanđela Mihaila, Krka - sakralni predmeti, ikone, manastirska riznica, Islam Grčki - iz crkve sv. Georgija ikone te mnoge druge umjetnine iz Zadarske, Šibensko-kninske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije te ostalih županija.

O ostalim će se umjetninama iz muzeja, privatnih registriranih zbirki, arhiva i knjižnica, kako se navodi, još pregovarati.

U Ministarstvu kulture do konkretnijeg nastavka rada Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara, koje je prošli mjesec ponovno počelo raditi nakon godinu i pol stanke, nastoje na osnovi procjene ratne štete utvrditi brojčano stanje otuđenih umjetnina koje su u Srbiji.

U Crnoj Gori otuđena kulturna dobra, kako je rečeno, traže se na nelegalnom tržištu jer u kulturnim ustanovama, po podacima tamošnjeg Ministarstva kulture, nema ukradenih kulturnih dobara iz Hrvatske. Taj posao obavljaju službe Ministarstava unutarnjih poslova dviju država u suradnji sa stručnim službama hrvatskog Ministarstva kulture.

Rad hrvatskih i srbijanskih državnih ureda Interpola u traganju za kulturnim dobrima za koja se utvrdi da su na nelegalnom tržištu u Srbiji sastavni je dio i rada Međudržavnog povjerenstva za povrat kulturnih dobara.

Iz Srbije i manjim dijelom iz Crne Gore od 2001. do 2008. vraćeno je u Hrvatsku 25.238 pokretnih kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve. Od toga je najveći broj vezan uz povrat vukovarskoga kulturnog blaga.

Troškove restauriranja i konzerviranja kulturnih dobara iz Hrvatske, koja su ranih 90-ih odnesena u Srbiju bez izvoznih dozvola, podmiruje srbijansko Ministarstvo kulture.

Hrvatsko Ministarstvo kulture stalno obnavlja u ratu oštećenu spomeničku baštinu, pa tako i pravoslavne crkve te manastire koji su dio hrvatske spomeničke cjeline, kao i pokretna kulturna dobra u njima, uz osiguranje sigurnosnih uvjeta.

Izvor: Večernji hr /(Hina)

NAJBOLJE IZ GLASNIKA

Mirjana Stanojevi?    Knjige, Kultura, Vesti


TRADICIONALNE nagrade 45. sajma knjige i grafike u Nišu, koji traje do 8. decembra u petak su uručene u kategorijama: „presad mudrosti”, „inicijal” i „otisak”.

„Službeni glasnik” nagrađen je za kompletnu produkciju, „Beogradska knjiga” je u istoj kategoriji priznanja „presad mudrosti” nagrađena za najvredniju kolekciju (Odabrana dela Ljubomira Simovića). Kao najbolje pojedinačno izdanje ocenjeno je delo „Enciklopedija srpskog naroda” Zavoda za udžbenike Beograd.Ista izdavačka kuća nagrađena je za autorski doprinos umetnosti ili nauci za knjigu „Heraldika i Srbi” Dragomira Acovića. Za afirmaciju knjige nagrađen je „Kreativni centar” (Edicija „Ovako se živelo”).

Nagrada „Inicijal” za delo u kome se prožimaju sadašnjost i budućnosti otišla je u ruke „Prometeju”
za izdavački poduhvat „Sveta Gora Fruškogorska” Dejana Medakovića. U kategoriji nagrade „otisak”, za estetski tretman knjige, nagrađeni su „Sveti manastir Hilandar” (Biblioteka „Tavor”, autor đakon dr Milorad M. Lazić, „Srpska estetika asketizma”); za tehnološki tretman knjige nagrađena je Direkcija za izdavačku i bibliotečko-informacionu delatnost Ministarstva odbrane, za delo „Srpska vojska” dr Bojana Dimitrijevića, dok je „Plato” sa bibliotekom „Beskrajni plavi krug” nagrađen za intermedijalni tretman knjige.

Odluke o svim nagradama donete su jednoglasno, zajedno sa priznanjem „Boža Vojinović”, koje je uručeno Slavku Poledici za afirmaciju i popularizaciju niškog sajma i plasman knjiga u 2008. godini.

Niški sajam zatvara se 8. decembra.

Izvor: Večernje novosti

POVRŠNA I ŠABLONSKA INTERPRETACIJA MARIJE MAGDALENE

Nebojša Đorđević    Kultura, Vesti

U Klovićevim dvorima otvorena je izložba Dimitrija Popovića ‘Marija Magdalena’ koja staje otvorena do 1. veljače

ZAGREB - Postoje ljudi koji iz “Alkemičara” Paula Coelha pamte rečenicu “Ako nešto želiš, čitav svijet će se urotiti da to dobiješ”, ili se udube u “Da Vincijev kod”, pa se na temelju toga odmah smatraju ljubiteljima književnosti.

Erotska koketerija

Slično je s ljudima koji pogledaju slike Dimitrija Popovića i kažu da su ljubitelji umjetnosti. U svim tim slučajevima riječ je o “umjetnosti” koja ne prodire dublje od površnih emocija. U Klovićevim dvorima očito ne misle tako: jednako prostora kao i njemačkom ekspresionizmu dali su Dimitriju Popoviću i njegovu ciklusu Marija Magdalena.

Dimitrije Popović je vrlo fin i pristojan gospodin i kad pričate s njim, nekako navijate za njega. No, kao ni do sada, njegova mi umjetnost ni ovaj put nije uvjerljiva: kako svođenje kompleksne problematike oko Marije Magdalene na pitanje svetica ili grešnica, tako ni slike koje najčešće naginju nadrealizmu.

Red grudi, red križa

Iz kose leđima okrenute Magdalene izrasta mrtvačka lubanja, iz Kristovih nogu izrasta lik Magdalene - tako umjetnik želi naglasiti njihovu povezanost. Crveni križ je na sivoj, olovkom sjenčanoj bradavici, spojeni su križ i jako lijepa žena (na naslovnom plakatu izložbe), oči žene prekrivene su kosom, posred raspetog tijela Isusa naslikana je žena čije lice odgovara idealima estetike našeg društva, ljudski lik se raspada, trga kožu s lica, deformirani se lik unakazuje…

Sve je prepoznatljiva, davno ucrtana umjetnikova šablona: Popović je vješt u crtežu (olovka u boji ili kombinirana tehnika) i osim teme transformacije vidljivo ga zanima ljudsko tijelo iznutra pa nije teško zaključiti da guta anatomske atlase. Kao tema se isprepleću žene i religija, nježna erotika i smrt, propadanje. U svom opusu jednako se bavio sveticama i ženama ikonama poput Marilyn Monroe, a ljudsko tijelo često mu služi kao simbol za pokazivanje religijskog iskustva.

Prema vlastitom priznanju, Dimitrije Popović se temom Magdalene bavi 35 godina, još od kada je vidio sliku s istom temom Georgesa de la Toura. Najnoviji je ciklus fotografija gdje mu pozira glumica koja se pretvara u biblijski lik Magdalene kako ga zamišlja Popović, a na temelju tih fotografija nastaju triptisi.

U erotskoj koketeriji, glumica mu pozira uz niz rekvizita: križ, stigme, kalež, mrtvačka lubanja, perle, crvena plahta… sve kako bi se dočarala Magdalena kako ju Popović gleda, kao žena koja je u sukobu sa samom sobom. Inače, to što se u medijima trubi da su gole grudi glumice provokacija jednostavno nije točno - umjetnost je tu vrstu provokacija odavno nadišla.


Dobra propagandna mašina

U više od tri desetljeća Popovićeva bavljenja ovom temom imamo, dakle, red golih grudi, red križa… i tako redom. Slikama impliciran bliži odnos Isusa i Magdalene umjetnik nastavlja i kroz riječ budući da izlazi i njegov roman “Raspeće strasti”. Sam je umjetnik izjavio kako se roman bavi istim pitanjem kao, naravno, da Vincijev kod - je li Magdalena Isusu rodila kćer. Ideja je da se o svemu snimi i film, a u pripremi je i monografija (već postoji jedna Giorgia Segata). Umjetnik oko sebe ima dobru PR mašinu, pa u duhu razmišljanja da umjetničko djelo ne postoji dok ne izađe iz ateljea treba promatrati i njegov opus. Izložba je dobila izvrstan termin te će se moći pogledati sve do 1. veljače.

Izvor: Jutarnji hr Patricija Kiš

SPOJ ZLA I EROTIKE

Nebojša Đorđević    Film, Vesti

‘Sumrak’ ili zašto vampiri neće s filmskog platna?

Htjeli mi to priznati ili ne, vampiri su bića koja već stoljećima obilježavaju svijet umjetnosti. Dok su vukodlaci pali u drugi plan, a zombiji ostali više u sferi pop-kulture nego u svijetu više estetske ozbiljnosti, vampiri su bili i ostali trajni gosti na našim policama, bilo u knjigama ili u filmovima.

Možda razlog za njihovu trajnost treba potražiti u golemom potencijalu kao umjetničkog motiva, gdje se njihovo zlo često konfrontiralo s njihovom erotičnošću, a priroda proždiratelja života s grižnjom savjesti koju su neki od njih pokazivali za svoje žrtve.

Čim se film pojavio, odmah je iskoristio jezivu privlačnost ovih bića, i nije čudno što je prvi film o vampirima ujedno i jedan od najpoznatijih. Radi se, naravno, o Murnaovu filmu «Nosferatu» (1922.). Manje od desetljeća kasnije (prilično malo, s obzirom na tadašnju proizvodnju filma) pojavio se još jedan zabilježen film, Browningov «Dracula» (1931.).

Već je tad bilo vidljivo da će ubojiti krvopije biti stalni gosti filmskog platna. Redateljsku palicu vampira preuzeo je Hillyer režirajući neslužbeni nastavak Stokerove priče u filmu «Drakulina kći» (1936.)

Za samoga Drugog svjetskog rata Erle C. Kenton vampire je više puta uveo u svoje komercijalno uspješne horore - «Drakulina kuća» (1945) neslužbeni je nastavak «Frankensteinove kuće» (1944.). Fisher vraća vampire na platno 1958. u filmu «Užas Drakule» (1958.), a novi pristup žanru daje Polanski u svojem slapstick-hororu «Bal vampira» (1967.)

Godinu dana kasnije George A. Romero snima svoj kultni film «Noć živih mrtvaca» (1968.), ali da mu zombiji neće biti uža specijalnost pokazao je scenarijem za film «Martin» (1977.) gdje se dotakao i vampirske tematike.

Navalu vampira nanovo je donio «Intervju s vampirom» (1994.) Neila Jordana, koji je zapravo lansirao Brada Pitta u zvjezdani status. Dapače, smatra se da je taj film kasnije donio zakretni moment za pregršt manje estetski vrijednih, ali komercijalno isplativih serijala poput «Buffy - ubojice vampira» (1997.) i «Blade» (1998.).

Prvospomenuta je bila poglavito uspješna jer se obraćala mlađoj publici i pomiješala vampirsku tematiku s problemima teenagera. Na tragu tog serijala (koji je izvorno trebao biti film) našao se i najnoviji uspjeh blijedih krvopija u Hollywoodu. Film «Sumrak» (2008.), suvremena ljubavna priča naivne djevojke i vampira, čvrsto drži poziciju na top-ljestvicama najgledanijih filmova u SAD-u.

Treba napomenuti da je scenarij filma, inače napravljen prema istoimenom romanu spisateljice Stephenie Meyer, više mjeseci bio na stolovima velikih filmskih studija, koji su ga na kraju svi do jednog odbili. Produkciju je preuzeo maleni «Summit Entertainment» i bogato naplatio svoj izbor. Iako kritika film smatra tek osrednjim, a ljubitelji vampira protestiraju zbog (već duže vrijeme) hipersenzibilnih i emotivno neuravnoteženih likova krvopija, «Sumrak» je dokaz da su ova čudna mitološka bića još uvijek zanimljiva publici, i ne pokazuju želju da nestanu s platna.

Izvor: Večernji hr Petra Smoljak