TRESLA SE (CRNA) GORA, RODILA SE MADONA

Nebojša Đorđević    Muzika, Vesti


Fantastičnim nastupom na plaži Jaz, kraljica popa donekle je ublažila amaterizam organizatora

Kraljica popa, Madona, bila je previše krupan zalogaj za Crnogorce, toliko veliki da nisu mogli da ga progutaju, a kamoli svare. Malo je reći da su organizatori pali na testu, jer sve ono što se dogodilo na budvanskoj rivijeri uoči i posle koncerta nije ništa drugo do puki amaterizam, a pred sobom su imali zadatak da upakuju i ugoste rekordan broj posetilaca u odnosu na sve manifestacije u Crnoj Gori ikada.

Odlazak na plažu Jaz bio je prava noćna mora za sve, a svi su i bili jednaki - nije pomogla ni VIP karta, pres akreditacija je bila potpuno beznačajna, a ni funkcioneri iz Montenegra nisu mnogo bolje prošli u odnosu na “obične smrtnike”. Simpatizeri gospođe Riči, koji su za prevoz izabrali kola i autobuse bili su u teškim frustracijama s obzirom da se kolona od Budve do Jaza kretala brzinom puža. Najbezbolnije je bilo pešačenje i ti entuzijasti (među kojima je i izveštač Danasa) saznali su kako izgleda šetati magistralom i proći kroz mračan tunel u kojem nema ni daška vazduha.

Mnogi su se s pravom zapitali da li je Madona vredna svog tog mučenja. Pre koncerta su se na sve strane čuli komentari šta mi je ovo trebalo, bacio(la) sam 75 evra, kako ću kući… A onda se pojavila ona i sve brige su nestale, ili su bar prolongirane za kraj nastupa. Madona je pokazala zašto je zvezda koja ne može da izbledi i kako to rade najbolji. Fantastičan performans ove pedesetogodišnjakinje trajao je dva sata i vodio nas je kroz 30 godina dugu karijeru u četiri vremenska segmenta. Pimp, koji je mešavina mode iz 20-ih godina prošlog veka i modernog gangsta pimp stila, onda old skul kojim se Madona vraća u rane osamdesete, džipsi skul i “la islu bonitu” uz duh ciganske narodne muzike i plesa, kao i rejv prepun uticaja istoka. Luiza Čikone je demonstrirala i kako se svira gitara, uz neizostavne i samo njoj svojstvene erotične dens pokrete.

I sada, kada neko pita da li je Madona bila vredna mučenja na koje su njene fanove stavili organizatori, odgovor je - i te kako.

“Dokazi ne postoje”

Da li je Madona i zaista nastupila na plaži Jaz u četvrtak veče jedino može da posvedoči 60.000 njenih ljubitelja. Međutim, materijalnih dokaza o ovom koncertu jednostavno nema. S obzirom na to da je fotografisanje i snimanje nastupa bilo dozvoljeno samo u prve tri pesme, a da je autobus sa novinarima mnogo kasnio, foto-reproteri i snimatelji bili su onemogućeni da naprave snimke kraljice popa.

Izvor: Danas Katarina Sinđelić

DE NIRO ŽELI DA SNIMA U BEOGRADU

Mirjana Stanojevi?    Film, Vesti


NjUJORK (FoNet) - Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je u Njujorku sa proslavljenom filmskom zvezdom Robertom de Nirom, osnivačem Tribeka filmskog festivala, kao i predstavnicima kompanija „Saliport”,„Drimvorks” i „Kopola”. One su zainteresovane za investiranje u filmsku industriju Srbije i privatizaciju “Avala filma”.

Posle susreta sa Tadićem u njujorškom hotelu „Valdorf Astorija”, De Niro je rekao da se razgovaralo o snimanju filmova i studijima u Srbiji, napominjući da nije znao da tamo postoje studiji po ugledu na Ćinećita u Rimu.
- Upoznali smo se, razgovarali i razmotrili mogućnosti za to što bismo mogli da radimo u budućnosti - objasno je De Niro, ali u ovom trenutku nije znao, niti mogao da odgovori, kakve su šanse da dođe do nekih poslovnih aranžmana. - Sećam se vremena kada sam bio u Beogradu. Bilo je izvanredno, grad je bio divan u to vreme, verujem da je sada isti takav, ako ne i bolji.

Lepo bi bilo snimati filmove, živeti ili raditi tamo, dodao je De Niro, ali ne znam da li ću to učiniti, mada bih to mogao da uradim, jer je to divno mesto.

Upitan o specijalnim relacijama prema Srbiji, budući da je u mladosti kroz nju putovao autostopom, da je gostovao na FEST-u, da je ćerki dao ime Drina i da je vatreni navijač Novaka Đokovića, De Niro je u šali odgovorio da je moguće da je on delom Srbin i da odatle vuče korene.

Izvor: Večernje novosti

Oceni:

UMRO VICE VUKOV

Nebojša Đorđević    Vesti

Njegova pjevačka karijera bila je na vrhuncu 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je obivšu Jugoslaviju predstavljao na natjecanjima za “Pjesmu Eurovizije”…

Jedan od najpoznatijih hrvatskih estradnih umjetnika Vice Vukov preminuo je noćas u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Zagrebu, nakon gotovo tri godine kome, u kojoj je bio od pada na stepenicama Sabora u Zagrebu u novembru 2005. godine.

Vice Vukov rođen je 3. avgusta 1936. godine u Šibeniku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekao je titulu profesora filozofije i italijanskog jezika i književnosti, a završio je i Institut za visoke međunarodne studije u Parizu (Paris).

Njegova pjevačka karijera bila je na vrhuncu 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je osvajao sve najvažnije hrvatske festivale i bivšu Jugoslaviju predstavljao na natjecanjima za “Pjesmu Eurovizije”.

Čuvene pjesme poput “Tvoja zemlja”, “Bokeljska noć”, “Pismo ćali”, “Dalmatinska elegija”, “Stavi svjetiljku u prozor” i brojne druge na neki su način postale narodna baština.

Na vrhuncu karijere, u vrijeme “Hrvatskog proljeća”, Vukov je završio na “crnoj listi” 50 istaknutih ličnosti iz hrvatskog masovnog pokreta (MASPOK), zbog čega je bio prisiljen napustiti Hrvatsku.

U Zagreb se iz Pariza vratio 1976. godine, a iako je dobio posao u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, nastupi su mu bili onemogućeni sve do 1989. godine.

Povratak na estradnu scenu tada je okrunio s čak 14 rasprodanih koncerata u Dvorani “Vatroslav Lisinski” u zagrebu.

Posljednji koncert Vice Vukov održao je 2005. godine, nedugo prije nesretnog pada u zgradi Sabora, u koji je kao nezavisni zastupnik na listi Socijaldemokratske partije (SDP) ušao 2003. godine.

Izvor: Dnevni avaz, foto Vecernji

OTVOREN 49. MEĐUNARODNI OKTOBARSKI SALON

Mirjana Stanojevi?    Kultura, Slikarstvo, Vesti

BEOGRAD - Britanski likovni kritičar i kustos Bijenala u Sidneju Dejvid Eliot otvorio je sinoć, u Muzeju istorije Jugoslavije, 49. Međunarodni oktobarski salon, pod naslovom “Umetnik građanin - umetnica građanka”.

Na ovoj najvećoj likovnoj smotri u Srbiji izloženi su radovi 76 umetnika i osam grupa iz celog sveta, u 11 izložbenih prostora u Beogradu.

Otvarajući Salon, Eliot je rekao da izložena dela “jasno i dubinski” pokazuju i istražuju neke od najvažniji stvari u našim životima - koliko je život važan i dragocen da bi ga prepustili samo političarima.

Prema odluci međunarodnog žirija, prva nagrada Salona pripala je Darinki Pop - Matić za instalaciju pejsaža izloženu u Kući legata, a drugu nagradu su dobili Katja Sander (Holandija) za video instalaciju “Šta je to kapitalizam” i grupa “Čto djelat” iz Rusije sa video operom “Perestrojka”.

Nagrada Muzeja primenjene umentosti je pripala Reli Avrahami (Izrael) za seriju fotografija “Deca Cveća”.

Srpski ogranak Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA) prvi put je dodelio nagradu na Salonu, koja je pripala petočlanoj grupi “Spomenik”.

Nagrada Kulturnog centra Beograda, koji je organizator Salona, dodeljena je izraelskoj umentici Sigalit Landau, za video rad “Hula hop”.

Izvor: Večernje novosti

GOOGLE NEWS

Nebojša Đorđević    Vesti

Google je nedavno najavio opću digitalizaciju novinskih arhiva, a sad je predstavio i novu alatku za pregled knjiga.

Internetski gigant Google u nedjelju je predstavio novi feature vezan uz tražilicu Google Book Search. Riječ je o alatu Google Preview pomoću kojega će izdavači, knjižari i svi ostali s dovoljno tehničkih vještina na vlastitom sajtu moći prikazati do 20% sadržaja bilo koje knjige koja se nalazi u bazi Google Book Searcha.

Ova korisna alatke već je zaživjela u praksi pa na sajtu Blackwell Bookshop možete provjeriti kako funkcionira, a s obzirom na to da je Google trenutno u pregovorima s velikim knjižarama Borders i Powell’s predviđamo joj svjetlu budućnost.

Iako Google Preview nije prvi widget te vrste (teksaška tvrtka LibreDigital razvila je Browse Inside, dok Ingram svojim klijentima nudi ipage®) njegova je čar u tome što je besplatan, što znači da će se njime moći okoristiti svi, pa i najsiromašniji nezavisni knjižari. No, ovaj će add-on dobro doći i svim zagriženim surferima jer pri pretraživanju prikazuje umanjeni thumbnail prikaz stranica.

Google Preview samo je jedan u nizu Googleovih projekata koji bi trebali pridonijeti općoj digitalizaciji pisanog sadržaja. Nedavno su najavili kako planiraju digitalizirati sva novinska izdanja ikad arhivirana, a započinju s tiskovinama sa sjevernoameričkog kontinenta unazad 244 godine, kad je pokrenut Quebec Gazette, novina s najdužim stažom u Sjevernoj Americi.

Google je program digitalizacije ove vrste započeo prije dvije godine s The New York Timesom i The Washington Postom, a sada ga proširuje pokrivajući u potpunosti troškove digitalizacije sadržaja u zamjenu za određeni postotak dobiti od reklama koje će se vrtiti na stranicama budućeg arhiva.

Plan je da sve novine budu dostupne na Google News Archive, no kako bude rasla količina digitaliziranog novinskog sadržaja rezultati će se početi pojavljivati i na glavnoj tražilici.

Izvor: Booksa m.m.